Outline of Country Assessment Reports - United Nations Office on ...

Razvoj instrumenata nadzora za pravosudne i policijske institucije Zapadnog Balkana 2009. – 2011.

Izvješće o tehničkoj procjeni Hrvatska

CARDS Regionalni akcijski program

Uz financijsku potporu Europske komisije

Lipanj 2010.

Odricanje od odgovornosti Ovo izvješće nije formalno redigirano. Sadržaj ove publikacije ne odražava nužno stavove niti politiku UNODC-a ili organizacija koje su pridonijele njezinu stvaranju, niti se podrazumijeva njihova podrška sadržaju. Naznake u tekstu i način predstavljanja materijala u ovoj publikaciji ne podrazumijevaju da se njima izražava bilo kakvo mišljenje UNODC-a u vezi s pravnim statusom ijedne zemlje, područja, grada ili nadležnog tijela, niti njihovih državnih ili područnih granica. Komentari u vezi s ovim izvješćem su dobrodošli i mogu se slati na sljedeću adresu: Statistics and Survey Section United Nations Office on Drugs and Crime PO Box 500 1400 Vienna Austria Tel: (+43) 1 26060 5475 Fax: (+43) 1 26060 7 5475 E-mail: [email protected] Internetska adresa: www.unodc.org Zahvale UNODC želi zahvaliti Europskoj komisiji na financijskoj potpori pruženoj za pripremu i objavljivanje ovog izvješća, u sklopu Regionalnog programa CARDS 2006. Ovo izvješće nastalo je pod odgovornošću Odsjeka za statistiku i istraživanja (SASS) i Regionalnog ureda programa za jugoistočnu Europu (RPOSEE) u sklopu Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC), na temelju istraživanja provedenog u Hrvatskoj tijekom misije UNODC-a i Zajedničkog istražnog centra za transnacionalni kriminal (TRANSCRIME) u studenome 2009. godine. Lokalno istraživanje i organizacija misije: Anna-Maria Getoš (lokalna osoba za kontakt) Koordinacija istraživanja i priprema izvješća: TRANSCRIME:

Barbara Vettori (istraživanje i oblikovanje izvješća) Ernesto Savona (koordinacija istraživanja) Luca Sbardelaro (pomoć pri istraživanju)

UNODC:

Michael Jandl (urednik izvješća) Steven Malby (koordinacija istraživanja) Anna Alvazzi del Frate (koordinacija istraživanja) Carla Ciavarella (upravljanje projektom) Angela Me (upravljanje projektom)

Izvješće o tehničkoj procjeni – Hrvatska

Izvješće o tehničkoj procjeni – Hrvatska

1

1. Uvod i pozadina

Ovo izvješće napisano je u kontekstu projekta pod nazivom "Razvoj instrumenata nadzora za pravosudne i policijske institucije Zapadnog Balkana", uz financijsku potporu Regionalnog akcijskog programa CARDS-a Europske unije. U izvješću se opisuju hrvatski sustavi prikupljanja podataka o kriminalu i kaznenom pravosuđu, kao i o migracijama, azilu i vizama, na temelju informacija prikupljenih tijekom terenskih istraživačkih posjeta održanih u Zagrebu od 16. do 20. studenoga 2009. godine. Istraživačku misiju proveo je Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC), u suradnji sa Zajedničkim istražnim centrom za transnacionalni kriminal (TRANSCRIME), uz podršku UNODC-ove osobe za kontakt ("focal point") u Zagrebu. Čitava je ova misija bila moguća zahvaljujući bliskoj suradnji i pomoći hrvatskih nadležnih tijela, a naročito zahvaljujući gđi Maji Gregurić iz hrvatskog Ministarstva pravosuđa, a dodatnu korist predstavljali su popratni doprinosi niza institucija i pojedinaca s kojima je tijekom misije ostvaren kontakt. Cilj ovdje predočene tehničke misije bio je u tome da se opiše i ocijeni proces prikupljanja, analize i korištenja statističkih podataka u okviru pravosuđa i unutarnjih poslova u Hrvatskoj, u usporedbi s međunarodnim standardima i standardima EU. Riječ je stoga o sastavnom dijelu serije projektnih aktivnosti koje za krajnju svrhu imaju pružanje pomoći institucijama u području pravosuđa i unutarnjih poslova zemalja Zapadnog Balkana, kako bi te zemlje mogle uskladiti svoje postojeće nacionalne statističke mehanizme s relevantnom pravnom stečevinom, standardima i najboljom praksom na međunarodnoj razini i na razini EU. Dosadašnje projektne aktivnosti uključuju istraživačku studiju "Temeljno istraživanje o sustavima i kontekstu: statistika o pravosuđu i unutarnjim poslovima na Zapadnom Balkanu" te studiju "Razvoj statističkih standarda u području kriminala i kaznenog pravosuđa – međunarodni standardi i pravna stečevina EU". Daljnje projektne aktivnosti uključivat će razvoj tehničkih smjernica, razvoj regionalnih indikatora i ciljanu izgradnju kapaciteta u području prikupljanja podataka i izrade statističkih analiza za institucije u području pravosuđa i unutarnjih poslova. Standardi koji se koriste pri procjeni predočenoj u ovom izvješću u više su detalja obrazloženi u studiji pod nazivom: "Razvoj statističkih standarda u području kriminala i kaznenog pravosuđa – međunarodni standardi i pravna stečevina EU". Kao što je navedeno u studiji, standardi na razini EU koji se odnose na statistiku u području pravosuđa i unutarnjih poslova i dalje su u početnoj fazi razvoja. Mnoge "standarde" moguće je prije svega pronaći u (neobvezujućem) opusu stručnih grupa s mandatom EU i u djelovanju relevantnih organizacija Europske unije, kao što je Statistički ured Europskih zajednica (Eurostat), a ne u tolikoj mjeri u pravnoj stečevini EU koja posjeduje snagu zakona. S obzirom na to, norme koje postoje na razini EU nadopunjene su u skupu standarda korištenih u ovom izvješću i relevantnim naporima uloženima na međunarodnoj razini, uključujući elemente koje su razvili Ujedinjeni 3

3

narodi u svom Priručniku o razvoju statističkog sustava kaznenog pravosuđa. Stoga standarde korištene u ovoj procjeni valja doživjeti kao reprezentativne za ključne aspekte zajedničke kako normama i standardima koji se razvijaju na razini EU, tako i standardima koji se razvijaju na međunarodnoj razini. Tamo gdje se neki konkretan standard na razini EU razvio na poseban način, ili je eksplicitno sadržan u obvezujućoj pravnoj stečevini, to je jasno naznačeno u popratnim opaskama u vezi s tim standardom.

4

4

2

2. Statistika o kriminalu i kaznenom pravosuđu 2.1 Policijska statistika 2.1.1. Uvod

2.1.1.1. Institucije odgovorne za prikupljanje podataka i upravljanje podacima Hrvatska policija djeluje u okviru Ministarstva unutarnjih poslova (MUP). Sveukupna organizacijska struktura MUP-a uključuje razdiobu na 20 policijskih područja na regionalnoj razini i 130 policijskih postaja koje pokrivaju područje Republike Hrvatske. Sve ustrojstvene jedinice u okviru MUP-a kontinuirano provode prikupljanje i unos podataka kroz sustav automatske obrade podataka, kojeg administrira MUP-ov Odjel za informatiku. Na temelju tih podataka Odjel za analitiku i razvoj MUP-a na mjesečnoj razini stvara agregirane statistike o kriminalu te provodi periodične analize konkretnih aspekata kriminala.

2.1.2. Unos podataka (evidentiranje kažnjivog ponašanja) 2.1.2.1.

Unos podataka

Standard Svaki slučaj kaznenog djela koji uoči policija, prijavljen ili onaj na koji postoji sumnja, potrebno je u sklopu nadležnog tijela evidentirati kao slučaj kaznenog djela (ili prije ili nakon postupaka u okviru početne istrage). Granica iznad koje se evidentiraju događaji u kojima postoji sumnja na kazneno djelo treba biti jasno definirana. Jasna pravila o evidentiranju podataka potrebno je pružiti svim jedinicama odgovornim za evidentiranje podataka, a ta se pravila trebaju na usklađen način provoditi u čitavom sustavu. Pri evidentiranju kaznenih djela policija treba koristiti sustav zasnovan na jediničnim zapisima ("unit records"), koji sadrži detalje o svakom pojedinačnom slučaju i optuženoj osobi ("formalnom kontaktu" osobe u svojstvu osumnjičenika s policijom).

Procjena Svaki slučaj za koji policija dozna, u kojem postoji sumnja da je riječ o kažnjivom ponašanju, najprije se evidentira u zapisima dnevnih događaja. Ako se evidentirani događaj smatra kaznenim djelom, zatim se bilježi u kazneni upisnik policijske postaje (KU). U kazneni upisnik zapisuju se sljedeće informacije: uzastopni broj događaja/godina; datum evidentiranja; izvor obavijesti; informacije o žrtvi; informacije o počinitelju; primjenjiv članak Kaznenog zakona; koji službenici rade na navedenom predmetu; kojem je državnoodvjetničkom uredu (općinskom ili županijskom) upućena kaznena prijava; datum podnošenja prijave državnom odvjetništvu; informacije o objedinjenim predmetima (slučajevima u kojima se nekoliko predmeta spaja u jedan predmet u svrhu evidentiranja i istrage); datum podnošenja statističkog obrasca Državnom zavodu za statistiku (DZS); informacija o tome je li predmet riješen; bilješke.

5

5

Granica za evidentiranje nekog događaja kao kaznenog djela u kaznenom upisniku jest podnošenje državnom odvjetniku. Kad policija dozna za neki događaj koji može predstavljati kazneno djelo, prijava policije podnosi se državnom odvjetniku u slučajevima u kojima postoje dovoljni razlozi za uvjerenje da je počinjeno kazneno djelo (i za poznate i za nepoznate počinitelje). To vrijedi za većinu kaznenih prijava upućenih državnom odvjetniku. Povrh toga, kaznene prijave koje policiji podnose žrtve, drugi građani, tvrtke, vladina tijela ili drugi akteri odmah se upućuju državnom odvjetniku. Iz kaznenog upisnika i spisa predmeta podaci se unose u statističke obrasce (KRIM –1, KRIM–2 i KRIM–13). Sustav policijske kriminalističke statistike zasnovan je na jediničnim zapisima ("unit records") i sadrži detalje o svakom pojedinačnom događaju i optuženoj osobi, kao i podatke o žrtvi (ako je to primjenjivo). Ti se statistički obrasci najprije ispunjavaju ručno, a kasnije se unose u elektroničku bazu podataka. KRIM-1 jest statistički obrazac o evidentiranim događajima i sadrži zapise informacija po vrsti kriminala; u obrascu KRIM-2 evidentiraju se informacije o osumnjičenim počiniteljima (ako su poznati) po vrsti kaznenog djela, dobi i državljanstvu, a KRIM-13 sadrži podatke o osobnim karakteristikama žrtava. Konkretno govoreći, informacije o evidentiranim događajima pribilježene u obrascu KRIM-1 uključuju: opis događaja; njegovu klasifikaciju na temelju Kaznenog zakona; je li riječ o pokušaju ili o počinjenom kaznenom djelu; je li se djelo dogodilo u sprezi više kaznenih djela; datum i mjesto počinjenja kaznenog djela; je li došlo do posljedica ili štete; te podatke o kaznenom postupku u vezi s predmetnim kaznenim djelom (za više informacija vidi Dodatak I). Iako jedinični zapisi o slučajevima kaznenih djela koje je evidentirala policija sadrže velik broj detalja, nije jasno postoje li na razini policijskih postaja detaljna pravila u pisanom obliku koja bi se odnosila na početno evidentiranje slučajeva kaznenih djela u kaznenom upisniku slučajeva kaznenih djela i osoba osumnjičenih za kaznena djela. 1 2.1.2.2.

Osobni podaci

Standard Osobni podaci o osumnjičenom počinitelju (i, tamo gdje je to primjenjivo, o žrtvi) trebaju sadržavati detalje o dobi, spolu, etničkoj pripadnosti, odnosu žrtve i počinitelja, državljanstvu i zemljopisnom području boravišta. Podaci u bilješkama o osobi trebaju jasno opisati optužbu, uz pozivanje na relevantne pravne odredbe. Odnos između optužbe i klasifikacije događaja treba biti jasan.

Procjena Podaci o osumnjičenim počiniteljima evidentirani u statističkom obrascu KRIM-2 kao jedinični zapis uključuju sljedeće: osobne podatke o počinitelju (ime, datum i mjesto rođenja, spol, državljanstvo, status stranca, građanski status, nacionalnost (etničku pripadnost 2 ), mjesto boravka, itd.); prethodne osude; prethodna uhićenja; informacije o

1

Prema Odjelu analitike MUP-a, detaljna pisana pravila čuva Odjel za informatiku MUP-a, no tom odjelu postojanje takvih pisanih pravila nije poznato, tako da ovo pitanje ostaje neriješeno. 2 Dok status državljanstva ukazuje na formalni status osobe, nacionalnost je samostalno priopćena nacionalna/etnička pripadnost osobe (npr. njemački građanin hrvatske nacionalnosti; hrvatski građanin mađarske nacionalnosti; hrvatski građanin hrvatske nacionalnosti, itd.). Pojam koji se koristi u statističkim obrascima policije, državnog odvjetništva i sudova glasi: nacionalnost (engl. "nationality"), a ne etnička pripadnost (engl. "ethnicity"), premda ima slučajeva, primjerice kad je riječ o Romima i Sintima, da se pripadnost nekoj etničkoj manjini definira i bez pozivanja na "matični narod".

6

6

kaznenom djelu (no ne po članku Kaznenog zakona); motiv počinjenja kaznenog djela, kao i druge detalje. Specifičnije informacije prikupljaju se o maloljetnim (14-18 godina) i mlađim punoljetnim počiniteljima (18-21 godine). (Vidi Dodatak I i II za puni sadržaj obrazaca). Podaci o žrtvama kaznenih djela zabilježeni u statističkom obrascu KRIM-13 kao jedinični zapis uključuju osobne podatke (ime, spol, datum rođenja, državljanstvo, građanski status, nacionalnost (etničku pripadnost), stalno/privremeno boravište, profesiju, itd.) ili podatke o pravnim osobama (ako je to primjenjivo) te podatke o posljedicama/šteti nastalima kaznenim djelom (vidi Dodatak III za više informacija). Policijsko evidentiranje osumnjičenih počinitelja i žrtava kaznenog djela prilično je sveobuhvatno, no ne uključuje podatke o odnosu počinitelja i žrtve.

2.1.2.3.

Numeriranje predmeta i integrirani registarski brojevi

Standard Dobra je praksa da se svakom prijavljenom događaju u sustavu dodijeli "broj događaja" ("Incident number"), a osobama koje su osumnjičene za počinjenje kaznenog djela "integrirani registarski broj" ("integrated file number", IFN). Osoba je tako povezana s konkretnim događajem preko integriranog registarskog broja i broja događaja. Integrirani registarski broj se treba zadržati kad se predmet premjesti s razine policije na razinu državnog odvjetništva te kasnije na sud, a ujedno se može koristiti kako bi se osobe moglo pratiti kroz čitav sustav, s ciljem da se izračunaju specifične stope eliminacije, prosječno vrijeme potrebno za dovršetak postupka i drugi indikatori učinkovitosti.

Procjena U kaznenom upisniku (KU) svakom se predmetu dodjeljuje jedinstveni "broj događaja" – to je isti broj koji se nalazi u kaznenoj prijavi, s dodatnim brojem koji obilježava policijsku postaju. Ovaj jedinstveni identifikacijski broj ne dijeli se s drugim akterima u području kaznenog pravosuđa (tužiteljima, sucima), premda se na njega upućuje u evidencijama državnoodvjetničkog sustava. Pojedinačno praćenje predmeta stoga je teorijski moguće, budući da je sustav automatiziran, a pretraga baza podataka policije i državnog odvjetništva po evidentiranom broju predmeta može osobu koja traži podatke dovesti do povezanih evidencija o predmetu.

2.1.2.4.

Sustav klasifikacije kaznenih djela

Standard Prijavljene događaje potrebno je klasificirati korištenjem standardnog sustava klasifikacije kaznenih djela, pri čemu treba postojati jasno definiran odnos prema "optužbi" koja se pojavljuje u odnosu na osobu za koju se sumnja da je počinila kazneno djelo. Shema klasifikacije kaznenih djela treba se na istovjetan način primjenjivati u svim policijskim postajama.

Procjena U evidentiranju kaznenih djela i pripremi kaznenih prijava koristi se standardna shema klasifikacije kaznenih djela koja se zasniva na hrvatskom Kaznenom zakonu (i drugim kaznenim odredbama u posebnim zakonima koji se uglavnom odnose na pravne osobe). Valja primijetiti kako taj sustav klasifikacije kaznenih djela pokriva kaznena djela, no ne i prekršaje, za koje postoji odgovarajući postupak evidentiranja i označivanja. 7

7

2.1.3. Podatkovni tok 2.1.3.1.

Od lokalne do središnje razine

Standard O podacima iz lokalne policijske postaje valja izvještavati u jedinstvenom formatu, koristeći standardnu shemu klasifikacije kaznenih djela u okviru središnje institucije.

Procjena Na temelju kaznene prijave upućene državnom odvjetniku policija za svoje statističke evidencije koristi standardizirane statističke obrasce (KRIM-1, KRIM-2, itd.). Policijski službenik zadužen za predmet ispunjava obrazac u pisanom obliku, a prije nego što obrazac dostavi statističkoj ili administrativnoj jedinici policijske postaje treba dobiti odobrenje nadređene osobe (najčešće načelnika policijske postaje). Ti su obrasci isti na sve tri razine na kojima se ispunjavaju ti obrasci (lokalne policijske postaje, policijske uprave i Ravnateljstvo policije pri Ministarstvu unutarnjih poslova). Svaki obrazac ima posebno polje koje je potrebno označiti, kojim se naznačuje razina na kojoj je obrazac ispunjen. Podaci o kaznenim djelima evidentiraju se u tri osnovna obrasca: KRIM-1 uključuje informacije o evidentiranim događajima; KRIM-2 o osumnjičenim počiniteljima (ako ih ima); a KRIM-13 o žrtvama (ako je to primjenjivo). Također se koriste i tri dodatna obrasca kako bi se po potrebi pružilo više detalja: KRIM-21 se ispunjava kad jedna osoba počini više kaznenih djela; KRIM-11 uključuje podatke o krivotvorenju novca, a KRIM-12 odnosi se na kaznena djela povezana s opojnim drogama. U ovom trenutku način rada je takav da prvi policijski službenik zadužen za obradu konkretnog kaznenog djela ispunjava standardne obrasce za prikupljanje podataka u tiskanom obliku (KRIM-1, KRIM-2, itd.), a ti se podaci potom ručno unose u elektroničku bazu podataka. Konkretno govoreći, statistička ili administrativna jedinica policijske postaje unosi potpune informacije sadržane u statističkim obrascima u zaštićen IBM-ov sustav elektroničke baze podataka, takozvani "DB-2" (u načelu u svakoj policijskoj postaji radi po jedna osoba posvećena tom zadatku). Riječ je o internom informacijskom sustavu Ministarstva unutarnjih poslova. Sustav je uspostavljen 1976. godine, a koristi se na svim razinama. Svaka policijska postaja dio je tog sustava, koji se koristi i u operativne i u statističke svrhe. Podaci se unose u sustav u razdoblju od maksimalno tri dana od potvrđenog kaznenog djela, a u većini slučajeva unos se vrši već prvog dana. Podaci koji se unose u lokalnoj policijskoj postaji izravno su uključeni u središnju bazu podataka u Zagrebu, ne prolazeći pritom kroz regionalnu razinu (policijskih uprava). Kad postanu dostupne nove informacije o predmetu, lokalni policijski službenici dužni su ažurirati već postojeće informacije (to se, načelno govoreći, može činiti dok državni odvjetnik ne podigne optužnicu). 2.1.3.2.

Pravila prebrojavanja

Standard Smjernice na međunarodnoj razini sugeriraju kako je u prebrojavanju i evidentiranju osoba često prikladno koristiti pravilo "glavnog kaznenog djela". Pravila o prebrojavanju u pisanom obliku trebaju u najmanju ruku obuhvatiti pitanja kao što su: primjenjuje li se pravilo glavnog kaznenog djela ili ne; kako se broje višestruka kaznena djela te kako se broje kaznena djela počinjena od strane više osoba.

8

8

Procjena U prikupljanju ukupnih statističkih podataka definirane su standardne procedure koje se, po svemu sudeći, primjenjuju ujednačeno. Primjenjuju se sljedeća pravila prebrojavanja: ako jedna osoba istovremeno počini više kaznenih djela, sva se ta kaznena djela broje odvojeno (ne primjenjuje se pravilo glavnog kaznenog djela), budući da je osnovna jedinica prebrojavanja na razini policije kazneno djelo (nasuprot situaciji na razini državnog odvjetništva, sudova i Državnog zavoda za statistiku). Jedno kazneno djelo koje je počinilo više osoba računa se kao jedno kazneno djelo. No, ukoliko je u kazneno djelo uključeno više počinitelja, ispunjava se odvojeno jedan obrazac po počinitelju, a svi se počinitelji broje odvojeno kao osumnjičenici. 3 Sukladno tome, kad jedan počinitelj iz grupe više počinitelja počini nekoliko kaznenih djela, osumnjičenici se pojedino računaju kao osumnjičenici samo prema najtežem kaznenom djelu koje su počinili. Pravila prebrojavanja Kada se podaci prikupljaju radi uključenja u statističke podatke? Primjenjuje li se pravilo glavnog kaznenog djela? Kako se broje višestruka kaznena djela? Kako se broji kazneno djelo počinjeno od strane više osoba? Koliko se osoba broji u sklopu zajedničkog kaznenog djela?

Primjena Kad se kaznena prijava podnosi državnom odvjetništvu Ne Kao odvojena kaznena djela Kao jedno kazneno djelo Svi počinitelji

Gore navedene osnovne jedinice prebrojavanja i pravila prebrojavanja ne dijele i drugi akteri u sferi kaznenog pravosuđa. Te razlike u osnovnim jedinicama prebrojavanja i pravilima prebrojavanja među raznim akterima u sustavu kaznenog pravosuđa (policijom, državnim odvjetništvom, sudovima) mogu dovesti do inkompatibilnih podataka, koji često unose zabunu u medijima i priopćenjima za javnost.

2.1.3.3.

Pokrivenost: zemljopisna i institucionalna

Standard Podaci o prijavljenim slučajevima kaznenih djela u svim zemljopisnim regijama, koji su u posjedu svih odgovornih tijela u području provedbe zakona, trebaju se evidentirati i uključivati u ukupnu nacionalnu statistiku.

Procjena Sve policijske postaje evidentiraju podatke o kriminalu i izvješćuju o njima u ranije opisanom formatu. Pokrivena je čitava zemlja, kao i sva relevantna policijska tijela. Specijalizirane policijske snage (koje mogu surađivati u kriminalističkim istragama) ne

3

Prema Odjelu analitike u MUP-u, na jedno kazneno djelo u prosjeku se pojavljuje približno 1,8 počinitelja.

9

9

izvješćuju o vlastitim podacima o kaznenim djelima, no slučajeve kaznenih djela pokrivaju lokalne policijske postaje ili odgovorni policijski odjeli. 4

2.1.3.4.

Vremenska učestalost i razdoblja

Standard O podacima o evidentiranim slučajevima kaznenih djela, žrtvama i osobama za koje se sumnja da su počinitelji potrebno je redovito izvještavati središnje tijelo.

Procjena U sklopu Ministarstva unutarnjih poslova provode se mjesečne, kvartalne, polugodišnje i godišnje analize statističkih podataka. U tom cilju Odjel za informatiku dostavlja tabele sa ukupnim podacima svim nadležnim ustrojstvenim jedinicama MUP-a koje provode analizu podatka koji se odnose na njihove poslovne procese vodeći računa o razinama praćenja kriminala (policijska postaja - lokalno, policijska uprava - regionalno, MUPsjedište nacionalno). Tabele sa ukupnim podacima ispunjavaju se elektornički iz centralne baze podataka (zaštićenog IMB elektroničkog sustava pod nazivom "DB-2") u svrhu ograničene distribucije unutar MUP-a.

2.1.4. Rezultat (oblikovanje statističkih podataka) 2.1.4.1.

Provjera valjanosti podataka

Standard Potrebno je provjeravati dosljednost, točnost i pouzdanost statističkih podataka. Ako se uoče nedosljednosti ili sumnje u pogledu pouzdanosti podataka, potrebno je provesti istragu o mogućim izvorima grešaka u prikupljanju, prijenosu ili objedinjavanju podataka.

Procjena Svaka policijska postaja trećeg i četvrtog dana u mjesecu obrađuje podatke u interne svrhe (kao i za potrebe drugih relevantnih vladinih tijela), kako bi se izradio sažet pregled situacije u području kriminala na lokalnoj razini. U tom procesu uredi koji izvješćuju o podacima izravno provjeravaju njihovu valjanost i točnost. Posebno polje u obrascu za unos podataka ("Kontrolirao") potvrđuje da je osoba nadređena službeniku zaduženom za izvještavanje izvršila provjeru. Pri unosu pisanih podataka s obrasca u automatsku bazu podataka osoba zadužena za unos ponovno provjerava podatke zbog mogućih tipfelera. Nadalje, postoji i automatska razina kontrole (takozvana "logička kontrola") pri unosu izvornih podataka u elektroničku bazu podataka DB-2. 2.1.4.2.

Statistička analiza podataka

Standard Analiza statistike o kriminalu i kaznenom pravosuđu korisna je kako bi se ciljnim korisnicima ukazalo na vrijednost te statistike. Premda se analizom politika i tumačenjem podataka trebaju baviti osobe specijalizirane za konkretnu temu, značajan dio analitičkih rezultata može se postići u obliku jednostavne deskriptivne statistike, koja se odnosi na izračun učestalosti, postotke, opće stope i stope promjena.

4

Općenito govoreći, policijski službenik koji preuzima predmet je osoba zadužena za evidentiranje i izvještavanje, a to u načelu može biti bilo koji policijski službenik, neovisno o hijerarhijskoj i problemskoj strukturi MUP-a.

10

10

Procjena Sofisticirana analiza provodi se korištenjem Excela i drugih vrsta softvera, u okviru Odjel za analitiku i razvoj Ministarstva unutarnjih poslova. Ta analitika uključuje analizu serija kaznenih djela u vremenskom razdoblju, kao i analizu obrazaca i trendova.. Podaci se ujedno integriraju s podacima o resursima i stanovništvu. Ta se analiza uobičajeno provodi na godišnjoj osnovi za ograničenu publiku ili, barem djelomično, i za širu javnost, u obliku tabela ili posebnih studija (primjerice o razbojništvima, provalnim krađama, krađama automobila ili organiziranom kriminalu). Ovisno o korisniku koriste se razni formati. Valja primijetiti kako se slične analize o teškim kaznenim djelima provode i na regionalnoj razini (razini policijskih uprava). 2.1.4.3.

Izvještavanje

Standard Središnje tijelo treba redovito i u objedinjenom obliku izvještavati o podacima o kaznenim djelima, žrtvama i osobama osumnjičenim za kaznena djela (najmanje jednom godišnje u vezi s prethodnom godinom). O broju zabilježenih događaja tijekom godine potrebno je izvještavati razlučeno po vrsti kaznenog djela, a o broju osoba koje su tijekom godine došle u formalni kontakt s policijom potrebno je izvještavati po vrsti kaznenog djela, dobi, spolu i državljanstvu. Razlučivanje zabilježenih događaja i osoba koje su stupile u formalni doticaj s policijom treba uključivati barem sljedeće kategorije: namjerno ubojstvo, fizički napad, silovanje, seksualni napad/seksualno nasilje, seksualne delikte protiv djece, razbojništva, krađe, provalne krađe, provale u kuću, krađe motornih vozila, prijevare, kaznena djela povezana s drogama, trgovanje drogom, otmice, uključenost organiziranog kriminala, pranje novca, korupciju, trgovanje ljudima, krijumčarenje migranata, kibernetički kriminal te kriminal koji uključuje rasizam i ksenofobiju. 5

Procjena O kaznenim djelima po vrsti kaznenog djela na detaljan način izvješćuje Ministarstvo unutarnjih poslova, po člancima Kaznenog zakona. 6 U načelu, to uključuje sve raščlambe kaznenih djela preporučene međunarodnim standardima, premda se pravne definicije vrsta kaznenih djela mogu razlikovati od slučaja do slučaja. Budući da je kazneno djelo glavna jedinica policijske statistike u smislu prebrojavanja i izvještavanja, podaci koji se objavljuju o počiniteljima i žrtvama po vrsti kaznenog djela, dobi, spolu i državljanstvu malobrojniji su i manje detaljni. 7 Stoga se može zaključiti kako podaci kojima se izvješćuje o počiniteljima i žrtvama kriminala nisu maksimalno detaljni i kako bi se mogli proširiti, iako je izvještavanje hrvatske policije o kaznenim djelima u cjelini iznimno širokog obuhvata. Ne postoji posebno izvještavanje ili postupci prikupljanja podataka o organiziranom kriminalu. Sukladno hrvatskom Kaznenom zakonu, u osnovi se može reći kako svako kazneno djelo može biti kazneno djelo u sklopu organiziranog kriminala, ukoliko je počinitelj organizirana zločinačka skupina (primjerice pljačke, krađe automobila, itd.) Počinjenje kaznenog djela u sklopu zločinačke skupine bilježi se u Kaznenom upisniku

5

Na razini EU, temeljne vrste kriminala koje u svrhu izvještavanja koristi Eurostat su sljedeće: namjerna ubojstva, nasilnička kaznena djela (koja uključuju fizički napad, razbojništvo i seksualni delikt), razbojništva, provale u kuću, krađe motornih vozila i trgovanje drogom. Povrh toga, u pravnoj stečevini EU navodi se da je potrebno prikupljati podatke o pranju novca, trgovanju ljudima i kaznenim djelima koja uključuju rasizam i ksenofobiju. 6 Vidi Pregled kaznenih djela na adresi: http://www.mup.hr/1261.aspx 7 Jednu iznimku predstavlja ovo izvješće: http://www.mup.hr/UserDocsImages/PU_ZG/statistika/izvjesce2008.pdf

11

11

(KRIM-1), a podatke o broju takvih kaznenih djela moguće je pronaći u središnjoj bazi DB-2. Međutim, dosad takvi podaci još nisu objavljeni. Umjesto toga, MUP posjeduje poseban katalog kaznenih djela za koja se može reći kako su tipična za organizirani kriminal. Objavljeni statistički podaci o organiziranom kriminalu stoga se oslanjaju o uobičajeno prikupljanje podataka o svim kaznenim djelima. MUP na godišnjoj razini objavljuje te podatke o kaznenim djelima u okviru organiziranog kriminala na internetu (na hrvatskom jeziku). 8 Podaci su razlučeni na dva ključna načina: računa se broj kaznenih djela po vrstama kaznenih djela koje se smatra indikacijom organiziranog kriminala 9 te se kaznena djela razlučuju po teritorijalnoj rasprostranjenosti (po županijama, s procjenama materijalne/novčane štete). Povrh toga, navodi se i broj prijavljenih i razriješenih predmeta po vrsti kaznenog djela i po županijama. Neobično je što MUP-ov katalog kaznenih djela povezanih s organiziranim kriminalom ne uključuje kaznena djela povezana s drogama i druga kaznena djela koja bi mogla biti tipična za organizirani kriminal. Štoviše, neka kaznena djela ne pojavljuju se samo u grupi kaznenih djela koja se odnose na organizirani kriminal, već i u grupi koja se odnosi na gospodarski kriminal (primjerice, izbjegavanje carinske inspekcije). Izvješća Ministarstva unutarnjih poslova posjeduju manje-više istovjetnu strukturu kao i izvješća koja priprema Državni zavod za statistiku za državno odvjetništvo i sudsku statistiku (po glavama i člancima Kaznenog zakona, uz tabele, grafičke prikaze, itd.). Stoga bi trebalo biti moguće ugrubo izračunavati "stope eliminacije", na temelju ukupnog broja osoba koje je evidentirala policija, okrivljenika i osoba osuđenih po pojedinim vrstama kaznenih djela, pod pretpostavkom da se najprije usklade osnovna pravila prebrojavanja među policijom, državnim odvjetništvom i sudovima.

2.1.4.4.

Izvještavanje o policijskoj statistici

Standard Distribuiranje podataka trebalo bi osigurati da se statistički podaci o kriminalu i kaznenom pravosuđu doista i koriste te da budu korisni u radu onima kojima su potrebni. Distribucija podataka može se odvijati u obliku izvješća koja se objavljuju interno ili za vanjsku publiku, odgovora na zahtjeve za informacijama, posebnih tabelarnih pregleda ili u okviru akademskih i znanstvenih foruma. Korištenje interneta predstavlja troškovno učinkovitu i pravovremenu metodu dosezanja širokog raspona korisnika. Povrh statističkih podataka potrebno je korisnike obavijestiti i o metodama koje su bile korištene u prikupljanju, obradi i analizi podataka, kao i o definicijama, pravilima prebrojavanja i drugim metapodacima, kako bi se na taj način korisnicima ukazalo na značenje i kontekst podataka te kako bi im se omogućilo njihovo valjano tumačenje.

Procjena Ministarstvo unutarnjih poslova pruža detaljne statističke podatke o kriminalu (na hrvatskom i engleskom jeziku, u pdf formatu) na svojim internetskim stranicama, 10 povrh detaljnih statističkih podataka o kaznenim djelima i prekršajima (na hrvatskom, u

8

Dostupno na internetu na adresi: http://www.mup.hr/UserDocsImages/statistika/2009/pregled_08.pdf (str. 43.-45.) Razne vrste kaznenih djela klasificirane kao organizirani kriminal uključuju sljedeća djela: trgovanje ljudima i ropstvo; krijumčarenje migranata; međunarodnu prostituciju; organiziranje prostitucije; iznude; krivotvorenje (novca, vrijednosnica, itd.) te izradu, nabavu i posjedovanje sredstava za krivotvorenje; ilegalno trgovanje zlatom; izbjegavanje carinske inspekcije; nezakonito prikupljanje/nezakonitu isplatu novca; organiziranje u svrhu počinjenja kaznenih djela; nezakonito posjedovanje oružja. 10 Prvi statistički podaci obično su dostupni oko šest mjeseci nakon isteka pokrivenog razdoblja. Vidi: Http://www.mup.hr/1261.aspx. 9

12

12

pdf formatu). 11 Internetska stranica uključuje statističko izvješće od 17 stranica o evidentiranim i razriješenim kaznenim djelima, detaljno razlučenim po vrsti kaznenog djela, sukladno definicijama hrvatskog Kaznenog zakona iz razdoblja od 1998. do 2008. godine. Povrh toga, na raspolaganju su i posebne tabele o sveukupnoj statistici o kriminalu po policijskim upravama za razdoblje od 1999. do 2008. godine, kao i o kaznenim djelima protiv javnog reda za razdoblje od 2002. do 2008. godine. Na internetskim stranicama MUP-a ujedno se može pronaći i detaljniji statistički pregled razbojništava, provalnih krađa, krađa automobila i organiziranog kriminala.

11

Http://www.mup.hr/UserDocsImages/statistika/2009/statistika_hr_0609.pdf

13

13

2.2. Državnoodvjetnička statistika 2.2.1. Uvod 2.2.1.1.

Institucije odgovorne za prikupljanje podataka i upravljanje podacima

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) neovisno je od sudova. Ima zakonsko ovlaštenje pokretati kaznene postupke. 12 Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) osnovan je 2001. godine kao samostalno posebno odvjetništvo s mandatom usmjeravanja policijskih istraga i kaznenog progona u predmetima koji se odnose na korupciju i organizirani kriminal. Postoji 20 županijskih ureda i 53 općinska ureda državnog odvjetnika. Državne odvjetnike na županijskoj i općinskoj razini imenuje glavni državni odvjetnik, kojega pak imenuje Hrvatski sabor. Dva su osnovna oblika prikupljanja podataka i upravljanja podacima na razini državnog odvjetništva: a. Prvi oblik prikupljanja podataka internog je tipa i njime upravlja Ured državnog odvjetnika; b. Drugi oblik provodi Državni zavod za statistiku (DZS), kojemu svaki ured državnog odvjetništva upućuje statističke obrasce.


Unos podataka

Standard Podatke o svim optužnicama i okrivljenicima trebaju evidentirati odgovorna tijela. Granica iznad koje se vrši evidentiranje kaznenog progona ("okrivljenika") treba biti jasno definirana, a jedinični zapis potrebno je otvoriti za svaku osobu. Jasna pravila o evidentiranju podataka potrebno je dostaviti svim jedinicama odgovornima za evidentiranje podataka, a ta pravila trebaju se na ujednačen način provoditi širom sustava. Evidencija o osobi (jedinični zapis) jasno treba navesti optužbu (jednu ili više njih) i detalje o rješavanju predmeta (npr. o pojavljivanju pred sudom, osudi ili drugim odlukama državnog odvjetništva). Evidencije o osobama trebaju sadržavati detalje o dobi, spolu, etničkoj pripadnosti, odnosu počinitelja i žrtve, državljanstvu i području prebivališta.

Procjena I općinski i županijski uredi državnog odvjetništva evidentiraju podatke o formuliranju optužnice kao "predmete", a podatke o osobama kao podatke o "okrivljenicima". Predmeti uključuju sva kaznena djela, neovisno o tome je li osumnjičena osoba (već) utvrđena ili nije (pri čemu se predmeti evidentiraju kao predmeti s "poznatim" i "nepoznatim" počiniteljima). Osobe se registrira bez obzira na to da li je protiv istih pokrenut kazneni postupak ili nije. Pored policije i druga državna tijela ili osobe mogu državnim odvjetništvima prijevljivati kaznena djela.

12

Kad se bave pitanjima u okviru svojih nadležnosti, državni odvjetnici imaju nadležnost stupati u izravan kontakt s policijom i tražiti pomoć od nje. Prema novom Zakonu o kaznenom postupku, prihvaćenom u prosincu 2008. godine, policija i DORH preuzimaju vodeću ulogu u provedbi kaznenih istraga, dok je položaj istražnog suca (koji je ranije bio zadužen za vođenje istrage) ograničen na nadzor temeljnih prava (npr. pritvor).

14

14

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) i Ured državnog odvjetnika ujedno evidentiraju podatke u istom formatu. 13 Svi uredi državnog odvjetništva podatke o kaznenim djelima i počiniteljima evidentiraju ručno, u pisanom obliku. Trenutno se na četiri lokacije testira IBM-ov elektronički sustav praćenja predmeta. Postoje detaljna pravila o evidentiranju predmeta i osoba.

2.2.2.2.


Standard Dio je dobre prakse da se svakom okrivljeniku dodijeli "integrirani registarski broj" ("integrated file number", IFN). Okrivljenik bi upravo preko tog integriranog registarskog broja trebao biti povezan s evidencijama do kojih je došla policija. Potrebno je jasno odrediti razlike između sustava za formuliranje optužnica s jedne strane i policijskog sustava klasifikacije događaja s druge. Isti integrirani registarski broj trebao bi se koristiti i u sudskim spisima, a mogao bi se koristiti i u svrhu praćenja osoba kroz čitav sustav, kako bi se mogle izračunavati posebne stope eliminacije, prosječno vrijeme potrebno za obradu i drugi indikatori učinkovitosti.

Procjena Svaki predmet koji državni odvjetnik odluči pokrenuti dobiva jedinstveni identifikacijski broj, koji se sastoji od godine u kojoj je spis nastao, serijskog broja te identifikacijskog broja ureda državnog odvjetništva. Budući da ni policija, ni državno odvjetništvo, ni sud ne koriste istovjetne (automatizirane) sustave praćenja predmeta, tako ne koriste ni isti identifikacijski broj kad se predmet iz djelokruga policije premjesti u državno odvjetništvo ili na sud, no brojevi predmeta koje koriste razne institucije bilježe se u spisu predmeta, upisniku i bazi podataka državnog odvjetništva (koja se nalazi u razvoju).

2.2.2.3.


Standard Jedinični zapisi o okrivljenicima sadrže jednu kaznenu optužbu ili više njih, s upućivanjem na relevantne pravne odredbe. Razlike između sustava klasifikacije optužnica i događaja koje evidentira policija jasno su utvrđene. Sustav formuliranja optužnica ujednačeno primjenjuju svi državni odvjetnici.

Procjena Standardni sustav klasifikacije kaznenih djela koji koriste uredi državnog odvjetništva, pa tako i u statističkim obrascima DZS-a, zasniva se na člancima i stavcima Kaznenog zakona.

13

Povrh toga, Ured državnog odvjetnika prati podatke državnog odvjetništva za neka posebna kaznena djela (npr. progon ratnih zločina, zločina iz mržnje, itd.).

15

15



Standard Svi uredi državnog odvjetništva trebaju na usklađen način izvještavati središnju instituciju o relevantnim podacima.

Procjena Kako se s razine pojedinaca premještamo na opću razinu, za prikupljanje podataka koriste se standardizirani obrasci. Kao što smo ranije napomenuli, postoje dva odvojena podatkovna toka: a. Od lokalnih ureda državnog odvjetništva do središnjeg Ureda državnog odvjetnika (DORH); b. Od lokalnih ureda državnog odvjetništva do Državnog zavoda za statistiku. Kad je riječ o prvom podatkovnom toku, pojedinačni zapisi objedinjuju se na mjesečnoj i godišnjoj osnovi, na temelju kriterija kao što su ukupan broj kaznenih predmeta, broj zaključenih predmeta i broj otvorenih predmeta na kraju promatranog razdoblja, itd. Razdioba predmeta po vrsti kaznenog djela ne vrši se na mjesečnoj, već samo na godišnjoj osnovi. U tu svrhu potrebno je u svakom uredu ručno izuzimati podatke iz početnih evidencija o predmetima, što se obavlja tijekom mjeseca siječnja za prethodnu godinu, pa te podatke dostaviti DORH-u. 14 Mjesečna izvješća o kriminalu pripremaju se na papiru. Uredi koji izvješćuju o podacima mogli bi izvješća slati e-mailom, no najčešće to čine poštom. Godišnja izvješća šalju se u središnji ured e-mailom, u nizu raznih obrazaca (vidi Dodatak IV za pregled obrazaca za izvještavanje ureda državnog odvjetništva). Kad je riječ o drugom podatkovnom toku (onom koji vodi od lokalnih ureda državnog odvjetništva do Državnog zavoda za statistiku), podaci se iz tijela koja izvješćuju šalju kao pojedinačne evidencije o osobama, u standardnim obrascima. Statistički podaci odvojeno se prikupljaju za punoljetne osobe i maloljetnike (pri čemu se maloljetnicima smatraju osobe u dobi između 14 i 18 godina). U obrascima SK1 (za punoljetne osobe), SK3 (za maloljetnike) i SP1 (za pravne osobe) prikupljaju se informacije o osobama i o autoru kaznene prijave. Obrasci se ispunjavaju po primitku kaznene prijave i nakon što državni odvjetnik završi prethodni (istražni) postupak. Primjerice, u obrascu SK1 prikupljaju se neke specifične informacije, primjerice: tko je prijavio slučaj; kako je dostavljena kaznena prijava, koju je odluku donio državni odvjetnik, itd. Obrasci o prekršajima vrlo su slični, premda sadrže manje detalja. Jedinice promatranog sadržaja su počinitelji kaznenih djela i počinitelji prekršaja (vidi Dodatak V).

14

Odjel za analitiku DORH-a radi vrlo učinkovito, no ima nedovoljne kadrovske kapacitete (zamjenik državnog odvjetnika osobno prikuplja sve tražene statističke podatke koji pristižu iz državnoodvjetničkih ured diljem zemlje).

16

16

2.2.3.2.


Standard Smjernice na međunarodnoj razini sugeriraju kako je u prebrojavanju i evidentiranju osoba često prikladno koristiti pravilo "glavnog kaznenog djela". Pravila o prebrojavanju trebaju biti u pisanom obliku te u najmanju ruku pokrivati pitanja kao što su: primjenjuje li se pravilo glavnog kaznenog djela ili ne; kako se broje višestruka kaznena djela te kako se broje kaznena djela počinjena od strane više osoba.

Procjena Kad je riječ o prikupljanju podataka na internoj razini, DORH je za urede državnog odvjetništva pripremio detaljan priručnik o evidentiranju podataka (koji se sastoji od 30 stranica), s pisanim pravilima o načinu na koji valja evidentirati i prebrojavati podatke. Za svaku tabelu koju uredi državnog odvjetništva pripremaju u svrhu izvještavanja (vidi Dodatak IV) postoji detaljan izvadak iz priručnika o pravilima prebrojavanja. Jedinični zapisi odnose se na predmet, no svi se postupci provode u odnosu na prijavljenu osobu, a ključni statistički cilj jest pratiti postupke i aktivnosti svih ureda državnog odvjetništva u vezi s osobama koje su tim uredima prijavljene (konkretno, jesu li prijavljene osobe optužene, jesu li kaznene prijave protiv tih osoba odbačene te jesu li kaznene prijave još neriješene). U predmetima u kojima u počinjenju kaznenog djela sudjeluje više osoba, svaka se osoba broji odvojeno. Obzirom da se spisi predmeta i statistike vode vezano uz osobe, nebitno je za konačne statistike prema osobama da li se protiv supočinitelja vodio zajednički ili odvojeni postupak (npr. radi li se o deset predmeta spisa s deset osoba ili jednom predmetu spisa s deset osoba). Štoviše, kada se broje „procesuirane osobe“, primjenjuje se „pravilo najtežeg kaznenog djela“ za osobe prijavljene za više kaznenih djela. Kad je riječ o podacima koje prikuplja Državni zavod za statistiku, valja reći kako je DZS za urede državnog odvjetništva koji izvješćuju pripremio pravila o izvješćivanju u pisanom obliku, kojih se valja pridržavati na usklađen način. Među tim uputama nalaze se i sljedeća pravila prebrojavanja: ako jedan počinitelj izvrši nekoliko kaznenih djela ili prekršaja, potrebno je računati samo glavno kažnjivo ponašanje (no evidentiraju se i druga kažnjiva ponašanja). U slučajevima u kojima u počinjenju kažnjivog ponašanja sudjeluje više osoba, svaki okrivljenik računa se odvojeno, u sklopu posebnog jediničnog zapisa. 2.2.3.3.


Standard Središnja institucija u okviru svoje teritorijalne nadležnosti treba prikupljati podatke iz jediničnih zapisa svih državnih odvjetnika.

Procjena Svi uredi državnog odvjetništva u Hrvatskoj (53 općinska ureda državnog odvjetništva, 20 županijskih ureda i USKOK) surađuju u okviru oba podatkovna toka (od ureda državnog odvjetništva do DORH-a te od ureda državnog odvjetništva do DZS-a). Statistički podaci koje zaprimaju DORH i Odjel statističke obrade DZS-a pokrivaju čitavo područje zemlje.

17

17

2.2.3.4.


Standard Svi uredi državnog odvjetništva trebaju redovito prikupljati podatke i izvještavati o njima.

Procjena Kad je riječ o internom prikupljanju podataka u okviru Ureda Glavnog državnog odvjetnika, DORH zaprima izvješća svih područnih ureda državnog odvjetništva, uključujući i Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) na mjesečnoj i godišnjoj osnovi. Kad je riječ o prikupljanju podataka koje vrši Državni zavod za statistiku (tako što uredi državnog odvjetništva ispunjavaju svoju obvezu izvješćivanja DZS-a), administrativno osoblje svakog ureda državnog odvjetništva ispunjava obrasce u pisanom obliku, a ti se obrasci periodično (približno jednom mjesečno) šalju u Odjel statističke obrade DZS-a.


Provjera valjanosti podataka i njihova statistička analiza

Standard Potrebno je provjeravati dosljednost, točnost i pouzdanost statističkih podataka. Ako se uoče nedosljednosti ili sumnje u pogledu pouzdanosti podataka, potrebno je provesti istragu o mogućim izvorima grešaka u njihovu prikupljanju, prijenosu ili objedinjavanju. Nakon provjere valjanosti i pouzdanosti podataka, velik dio analitičkih analiza može se provesti u obliku jednostavne deskriptivne statistike, koja uključuje izračun učestalosti, postotke, opće stope i stope promjena.

Procjena Kad je riječ o internom prikupljanju podataka, svaki ured državnog odvjetništva jamči valjanost mjesečnih i godišnjih statističkih podataka. DORH svake dvije godine detaljno provjerava zaprimljene podatke. Statističke analize provode se i na lokalnoj i na središnjoj razini. Po dolasku u Državni zavod za statistiku, državnoodvjetnički obrasci provode se u sklopu obrade podataka kroz optički čitač, koji skenira obrasce dostavljene na papiru i pretvara ih u elektronički oblik te prenosi u bazu podataka u Accessu. Po primitku podataka vrše se dvije vrste provjera. Prva je provjera vizualna, a provodi je Odjel statističke obrade. Druga provjera je "logička računalna kontrola", kojom se ocjenjuje interna logika i dosljednost informacija o pojedinom predmetu. Ukoliko se otkrije bilo kakva nedosljednost, Odjel pravosuđa i uprave traži pojašnjenje ureda koji je poslao podatke. Sve informacije iz pojedinačnih obrazaca pretvaraju se u statističke podatke. Rezultirajuća izvješća o počiniteljima kaznenih djela i prekršaja su vrlo opsežna i uključuju usporedne tabele te grafičke prezentacije. U većini slučajeva izvješćuje se o apsolutnim brojčanim podacima, a u nekoliko slučaja izračunavaju se postoci i pružaju se grafički prikazi. Podaci obično nisu integrirani s izvorima podataka u analitičke svrhe. U proteklih nekoliko godina DZS proizveo je i znatno detaljnije analize u odnosu na posebn a područja interesa (vidi dolje). Premda podatkovni tok između državnoodvjetničkih ureda i Državnog zavoda za statistiku (DZS) ima već dugu tradiciju i uspostavljenu rutinu, valjalo bi unijeti poboljšanja kad je riječ o pravovremenosti i potpunosti procesa prikupljanja statističkih podataka.

18

18

2.2.4.2.

Izvještavanje i distribucija podataka

Standard O broju okrivljenika godišnje potrebno je izvještavati razlučeno po kaznenim optužbama, s upućivanjem na relevantne pravne odredbe. Razdioba okrivljenika po vrsti kaznenog djela trebala bi u najmanju ruku uključivati sljedeće kategorije: namjerno ubojstvo, fizički napad, silovanje, seksualni napad/seksualno nasilje, seksualne delikte protiv djece, razbojništvo, krađe, provalne krađe, provale u kuću, krađe motornih vozila, prijevare, kaznena djela povezana s drogama, trgovanje drogom, otmice, uključenost organiziranog kriminala, pranje novca, korupciju, trgovanje ljudima, krijumčarenje migranata, kibernetički kriminal te kriminal koji uključuje rasizam i ksenofobiju

Procjena Ured državnog odvjetnika Saboru upućuje Godišnje izvješće, a Ministarstvu pravosuđa mjesečna i tromjesečna izvješća o raznim tematskim područjima (npr. o zločinima iz mržnje). Kad je riječ o podacima državnog odvjetništva o organiziranom kriminalu, DORH ima specijalizirani ured (USKOK) koji se bavi korupcijom i organiziranim kriminalom. Osnova rada USKOK-a jest hrvatski Kazneni zakon, kao i Zakon o USKOK-u. Na temelju rada u okviru svoje nadležnosti, DORH na godišnjoj osnovi objavljuje podatke o aktivnostima USKOK-a, uključujući podatke o aktivnostima koje se odnose na organizirani kriminal (ti se podaci mogu pronaći na internetu, na hrvatskom jeziku). 15 Izvješće pokriva podatke o počiniteljima, kao i podatke o kaznenim djelima, te uključuje sljedeće: sudjelovanje u kaznenim djelima u području organiziranog kriminala prema člancima Kaznenog zakona; broj članova zločinačkih skupina; glavnu svrhu organiziranja zločinačke skupine (krijumčarenje opojnih droga, krivotvorenje i prijevare, krađa automobila, trgovanje ljudima i ropstvo, izbjegavanje carinske inspekcije, ubojstvo, razbojništvo); rezultat postupka USKOK-a (odbacivanje kaznene prijave, osuda, izrečena kazna, itd.). Kad je riječ o izvješćivanju o podacima o "organiziranom kriminalu" kojim se bavi USKOK, vrste kaznenih djela o kojima se izvješćuje pod tom kategorijom nisu sukladne kaznenim djelima o kojima kao o "organiziranom kriminalu" izvješćuje policija. Statistički podaci do kojih dolazi Državni zavod za statistiku dostupni su široj javnosti i svim zainteresiranim institucijama u godišnjoj publikaciji (Statističko izvješće o kaznenom pravosuđu), koja je dostupna samo na hrvatskom jeziku i samo u tiskanom obliku. Od 2010. godine će dvojezična verzija (hrvatski i engleski) ovog izvješća (oko 1.000 stranica) biti dostupna na internetskim stranicama DZS-a. Sažetak izvješća priprema se svake godine u ožujku (Prethodna statistička priopćenja, dostupna na internetskim stranicama DZS-a na hrvatskom i engleskom jeziku), a dovršeno izvješće objavljuje se u lipnju. Uključuje tri dijela: jedan je dio posvećen punoljetnim počiniteljima kaznenih djela 16 (do 225 stranica); jedan se odnosi na maloljetne počinitelje kaznenih djela (do 100 stranica); jedan se odnosi na prekršaje punoljetnih osoba i maloljetnika (do 120 stranica). Ta su tri dijela izvješća sveobuhvatna i detaljna te pokrivaju sve vrste kaznenih djela po člancima Kaznenog zakona. Odabrani podaci

15 16

Dostupno na internetu na adresi: http://www.dorh.hr/fgs.axd?id=1051 (vidi 41.-44.). Statističko izvješće br. 1394: Punoljetni počinitelji kaznenih djela, prijave, optužbe i osude u 2008. godini.

19

19

ujedno se uključuju u Statistički ljetopis, dostupan i na hrvatskom i na engleskom jeziku. Periodične publikacije o specifičnim vrstama kaznenih djela sadrže detaljniju analizu (npr. o maloljetničkoj delinkvenciji i nasilju u obitelji). Državni zavod za statistiku također objavljuje i publikaciju "Žene i muškarci u Hrvatskoj", sa statističkim informacijama o broju slučajeva kaznenog progona, osuđenim punoljetnim počiniteljima po vrsti kaznenog djela, broju punoljetnika optuženih za nasilje u obitelji, podacima o žrtvama i nizu drugih tema. Također, posljednjih godina napravljen je niz opsežnih statističkih analiza: dvije studije o korupciji, 17 dvije studije o gospodarskom kriminalu (ukupno oko 450 stranica), studija o nasilju u obitelji (ukupno oko 100 stranica, objavljeno na Internet stranici Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske), studija o kaznenim djelima protiv djece i mladeži (ukupno oko 150 stranica) te studija o zlouporabi opojnih droga (ukupno oko 200 stranica, uskoro će biti objavljeno na Internet stranici Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske).

2.3. Sudska statistika 2.3.1. Uvod 2.3.1.1.


Hrvatska ima pravosudni sustav koji uključuje tri razine, a sastoji se od Vrhovnog suda, 21 županijskog suda i 67 općinskih sudova. Povrh toga, postoji i 13 trgovačkih sudova, 110 prekršajnih sudova, Visoki prekršajni sud, Visoki trgovački sud, Upravni sud i Vrhovni sud. Općinski sudovi provode prvostupanjske postupke, županijski sudovi prvostupanjske i drugostupanjske postupke (prvostupanjske postupke samo za specifična i posebno teška kaznena djela), a Vrhovni sud drugostupanjske i trećestupanjske postupke. Posebno valja naglasiti kako je Vrhovni sud Republike Hrvatske najviše sudsko tijelo, odgovorno za osiguranje ujednačene provedbe zakona i jednakosti građana. Dva su ključna oblika prikupljanja podataka na razini sudova: a. Prvim oblikom prikupljanja podataka upravlja Odjel za analitiku Ministarstva pravosuđa. 18 b. Za drugi oblik prikupljanja podataka zadužen je Državni ured za statistiku, koji prikuplja podatke izravno sa svakog prvostupanjskog suda u Hrvatskoj

17

Oko 200. stranica, objavljeno na Internet stranici Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske pod http://www.dzs.hr/default_e.htm 18 Ovaj odjel ima četiri specijalizirana člana osoblja koji se bave statistikom. Pored toga, podaci se prate za interne potrebe i od strane Pravosudne inspekcije Ministarstva pravosuđa koja je nadležna za nadzor sudske administracije.

20

20


Unos podataka

Standard Podatke o svim optužbama i tuženim osobama trebaju evidentirati odgovorna tijela. Granica za pokretanje sudskog postupka ("optuženici u kaznenim postupcima") treba biti jasno definirana. Međunarodni i EU standardi upućuju da bi sudska tijela trebala koristiti sustav praćenja podataka zasnovan na jediničnim zapisima, koji sadrži detalje o optužbi ili optužbama za svaku osobu (na temelju relevantne glave/članka Kaznenog zakona) i o završnoj sudskoj odluci (oslobađajućoj presudi ili proglašenju krivnje i kazni). Evidencija o osobi treba sadržavati detalje o dobi, spolu, etničkoj pripadnosti, odnosu počinitelja i žrtve, državljanstvu i zemljopisnom području na kojem osoba boravi.

Procjena Na lokalnoj razini, kad prijava državnog odvjetnika s optužnicom pristigne na sud, registrira se kao predmet. Tri su ključna sudska upisnika za predmete koji se odnose na punoljetnike: 1. Jedan opći sudski upisnik 2. Jedan poseban upisnik za prometne prekršaje 3. Jedan upisnik za kaznena djela u kojima je potrebna prijava žrtve kako bi se moglo proslijediti s postupkom Povrh toga, mogu postojati do četiri sudska upisnika za maloljetnike: 1. Jedan upisnik za maloljetnike u dobi od 14 do 18 godina 2. Jedan za mlađe punoljetnike (u dobi od 18 do 21 godine) 3. Jedan za pripremna ročišta 4. Jedan za sudska vijeća Na temelju prijave državnog odvjetnika (sa svim priloženim detaljima, odnosno punim spisom predmeta) sudski upisnik se nadopunjuje podacima u pisanom obliku, što obavlja ili statistički ured suda (koji postoji u većim sudovima), ili tajništvo predsjednika suda (u manjim sudovima). U sudskom upisniku po jednom retku evidentira se jedan predmet. Za svaki predmet bilježe se detaljne informacije o postupanju s predmetom, uključujući: ime, datum rođenja i adresu optuženog, kazneno djelo u optužnici (članak Kaznenog zakona), podatke o suđenju, podatke o presudi (oslobođen optužbe, osuda, odgojne mjere, itd.), kvalifikaciju kaznenog djela u presudi (članak Kaznenog zakona), podatke o žalbama i pravomoćnim odlukama viših sudova, podatke o vođenju predmeta (za puni popis vidi Dodatak VI). Kao što možemo vidjeti na temelju tog popisa, informacije o žalbama evidentiraju se na prvostupanjskom sudu. U tu svrhu prvostupanjski sud registrira povratnu informaciju o sadržaju odluke povodom žalbe na prvostupanjsku presudu. Sudski upisnici pri sudovima evidentiraju detaljne informacije o optužbi ili optužbama s kojima je suočena svaka osoba, na temelju relevantnih glava/članaka Kaznenog zakona, kao i o postupku i završnoj odluci suda. Na županijskim sudovima se vode elektronski upisnici s podacima o dobi, spolu, državljanstvu, nacionalnosti i prebivalištu osobe kojoj se sudi ( no ne i o odnosu između počinitelja i žrtve).

21

21

2.3.2.2.


Standard Dobra je praksa da se svakoj pojedinoj optuženoj osobi u sudskom spisu dodijeli "integrirani registarski broj" ("integrated file number", IFN). Taj bi integrirani registarski broj trebao biti isti kao i broj koji se dodjeljuje evidenciji o osobi na razini policije i državnog odvjetništva. Evidencija o osobi zatim se može povezati s policijskim i državnoodvjetničkim evidencijama preko integriranog registarskog broja, kako bi se izračunale specifične stope eliminacije, prosječno vrijeme potrebno za dovršetak postupka i drugi indikatori učinkovitosti. Potrebno je jasno odrediti razlike između sustava formuliranja optužbe te policijskog sustava klasificiranja događaja.

Procjena Nakon što sudska pisarnica zaprimi optužnicu državnog odvjetnika, prvostupanjski sud otvara spis predmeta, a predmetu se dodjeljuje jedinstveni identifikacijski broj koji se sastoji od godine u kojoj je spis nastao, serijskog broja i identifikacijskog broja suda. Budući da policija, državno odvjetništvo i sudovi ne koriste iste (automatizirane) sustave praćenja predmeta, ne zadržavaju ni isti identifikacijski broj pri prelasku predmeta s policije, preko državnog odvjetništva, do suda.

2.3.2.3.


Standard Jedinični zapisi o optuženim osobama sadrže jednu kaznenu optužbu ili više njih, uz upućivanje na relevantne zakonske odredbe. Razlike između sustava formuliranja optužbe i policijskog sustava klasifikacije događaja jasno su određene. Sustav optužbi ujednačeno primjenjuju svi sudovi.

Procjena Sudski upisnik evidentira podatke po vrsti kaznenog djela (članku i stavku), sukladno definicijama hrvatskog Kaznenog zakona.



Standard Središnju instituciju potrebno je izvješćivati o podacima sa svih sudova na usklađen način, koristeći sustav klasifikacije kriminala.

Procjena Pri premještanju s pojedinačne razine na opću (statističku razinu), za prijenos i prikupljanje podataka koriste se standardizirani obrasci. Kao što smo ranije spomenuli, postoje dva podatkovna toka: a. Od sudova do Ministarstva pravosuđa; b. Od prvostupanjskih sudova do Državnog zavodu za statistiku (i u slučaju da pravomoćnu presudu donosi drugostupanjski ili Vrhovni sud, statističko izvještavanje obavlja prvostupanjski sud). Kad je riječ o prvom podatkovnom toku (od sudova do Ministarstva pravosuđa), metoda prikupljanja podataka razlikuje se na županijskoj i općinskoj razini. Na razini

22

22

općinskih sudova unos je posve automatiziran. Na razini županija obrasci se ispunjavaju elektronički, a potom se otisnu na papiru i šalju u Ministarstvo pravosuđa u takvom obliku. 19 Postoje pisane upute, a administrativno osoblje pri sudu upućeno je kako ispunjavati statističke obrasce. Izvješća koja se pripremaju i šalju u Ministarstvo pravosuđa na papiru sastoje se od četiri tabele, čija je svrha nadzirati učinkovitost sudova i svakog pojedinog suca. U prvoj tabeli prikupljaju se informacije o broju neriješenih predmeta, po vrsti predmeta (npr. kazneni predmet koji se odnosi na punoljetnu osobu, kazneni predmet koji se odnosi na maloljetnika, drugostupanjski kazneni predmet, kriminalistička istraga, kriminalistički istražni postupak) za petnaestogodišnje razdoblje. Druga tabela (obrazac SSI 3) sadrži informacije o ukupnom broju zaprimljenih, riješenih i neriješenih predmeta u protekla tri mjeseca po općinskim sudovima. Kad je riječ o riješenim predmetima, koristi se sljedeća raščlamba: riješeni predmeti u skraćenom postupku (po vrsti presude); riješeni predmeti u redovitom postupku (po vrsti presude); riješeni predmeti u postupcima za maloljetnike; riješeni predmeti u drugim postupcima. Treći obrazac sadrži informacije vrlo slične onima u obrascu SSI 3, raščlanjeno po svakom sucu. Četvrti obrazac navodi podatke o broju predmeta kojima prijeti zastara i o predmetima koji su ušli u zastaru. Ovi statistički podaci obično ne sadrže nikakve razdiobe po vrsti kaznenog djela, budući da im je svrha pratiti kvalitetu i količinu rada sudova i svakog pojedinog suca. U iznimnim slučajevima, za neke vrste kaznenih djela (2009. godine radilo se o kaznenim djelima u vezi s intelektualnim vlasništvom i nasiljem u obitelji), predmeti se su ručno prebrojavaju na temelju podataka u sudskom upisniku kako bi se pripremile posebne statističke analize. Obzirom na poboljšanu informatičku tehnologiju ekstrakcija statističkih tablica po kaznenim djelima moći će se provoditi potpuno automatizirano. Povrh toga, postoji i uputa Vrhovnog suda da se odvojeno broje i prate stari predmeti 20 – drugim riječima, predmeti koji potječu iz 2006. godine i ranije – kao i novi predmeti koji se odnose na organizirani kriminal, gospodarski kriminal ili korupciju. Kako bi se sustav dodatno proširio imodernizirao, trenutno se kroz financijske potpore EU i Svjetske banke razvija Integrirani sustav za upravljanje sudskim spisima (ICMS/eSpis). Taj bi sustav trebao omogućiti automatizirano prikupljanje podataka tijekom svih relevantnih faza rada na predmetu. ICMS/eSpis je iskušan na dva pilot suda: u Puli i Splitu te će se uvesti na svim sudovima u Hrvatskoj. Već 2007. godine Ministarstvo pravosuđa uvelo je privremeni statistički alat u obliku internetski povezane aplikacije (E-Statistika), koje se koristi za statističko praćenje (e-statistika) i elektroničku registraciju predmeta (e-upisnik).. E-statistika omogućuje mrežni unos podataka i automatski generira statistička izvješća. Naišao je na pohvale praktičara zbog lakoće korištenja i količine prikupljenih podataka. E-upisnik je internetski povezan sustav informacija koje su inače sadržane u sudskom upisniku na papiru. U idealnom slučaju, u toj bi se bazi podataka u budućnosti trebali naći svi detalji o pojedinom predmetu (u obliku elektroničkih spisa). Ovaj proces pokrenut je paralelno s trajnim procesom racionalizacije sudova, s ciljem smanjenja njihova broja. Neophodna informacijska tehnologija dostupna je u svim općinskim sudovima, a sustav je u funkciji od 1. siječnja 2008. godine. Izazovi kojima je popraćen budući razvoj tog sustava

19

I taj će postupak biti automatiziran kada ICMS bude u potpunosti implementiran na svim općinskim sudovima. 20 Stari se predmeti statistički prate i u Ministarstvu pravosuđa pomoću automatiziranih izvješća.

23

23

uključuju i činjenicu da sustav ovisi o više izvora financiranja, uključujući razne donatorske agencije (Svjetsku banku, EU, itd.) Kad je riječ o drugom podatkovnom toku (od sudova do DZS-a), izvjestiteljska tijela podatke šalju u obliku jediničnih zapisa zasnovanih na osobama, koristeći standardne obrasce na papiru. Obrasci SK2 (za punoljetnike), SK4 (za maloljetnike) i SP2 (za pravne osobe) odnose se na kaznena djela. Obrasci SPK1 (za punoljetnike), SPK2 (za maloljetnike) i SPK3 (za pravne osobe) odnose se na prekršaje. 21 Tako se, primjerice, u obrascu SK2 prikupljaju informacije o pojedinačnim optuženim punoljetnim osobama protiv kojih je pokrenut kazneni postupak, uključujući sljedeće podatke: ime, spol, datum rođenja; nacionalnost (etničku pripadnost), državljanstvo; informacije o najtežem kaznenom djelu (s odgovarajućim člankom Kaznenog zakona i informacijom o tome je li navedeno kazneno djelo počinjeno u sprezi s drugim kaznenim djelima, po vrsti kaznenog djela); je li osoba prethodno osuđena za kazneno djelo; je li riječ o pokušaju ili počinjenom kaznenom djelu; informacije o odluci suda po vrsti odluke; informacije o sankcijama po vrsti sankcija i o njihovu trajanju te datum pravomoćne presude (za puni popis elemenata vidi Dodatak VII). Slične informacije prikupljaju se i u drugim obrascima, uz manje razlike. Tako, primjerice, obrazac SK4 (za maloljetnike) sadrži neke dodatne informacije o obitelji maloljetnika (s kime maloljetnik živi; žive li roditelji zajedno ili ne te kakav je njihov radni status). Obrasci o prekršajima također su vrlo slični, premda manje detaljni. Statistički podaci prikupljaju se odvojeno za punoljetne i maloljetne osobe i u slučaju prekršaja (pri čemu se maloljetnicima smatraju osobe u dobi između 14 i 18 godina).

2.3.3.2.


Standard Jasna pravila o evidentiranju podataka potrebno je obznaniti svim jedinicama odgovornima za evidentiranje podataka, a ta je pravila potrebno ujednačeno provoditi širom sustava. Pisana pravila o prebrojavanju u najmanju ruku trebaju definirati pitanje primjenjuje li se pravilo glavnog kaznenog djela ili ne, kako se prebrojavaju osobe osuđene za više istovrsnih kaznenih djela (kao jedna osoba, ili kao dvije osobe ili više njih) te kako se prebrojavaju osobe kojima se sustav bavio više puta tijekom jedne te iste godine.

Procjena Ministarstvo pravosuđa lokalnim sudovima pruža pisana pravila koja definiraju način na koji je potrebno evidentirati podatke (što uključuje krajnje rokove za izvještavanje, pravila prebrojavanja za višestruka kaznena djela, itd.). Ako je u nekom predmetu optuženo više osoba, sve uključene osobe evidentiraju se u upisniku i broje se u statistici. Ako jedna osoba počini više kaznenih djela, predsjedavajući sudac/sudsko vijeće može ta kaznena djela podvesti pod jedan jedini predmet (tako da će se tu osobu brojati samo jednom, obično pod najtežim počinjenim kaznenim djelom). No, predsjedavajući sudac/sudsko vijeće može odlučiti provesti odvojena suđenja (u tom će se slučaju osoba koja se kao optuženik pojavljuje pred sudom više puta voditi u evidenciji). Svi sudovi imaju obvezu djelovati sukladno tim pravilima, koja su uključena i

21

Obrazac SPK-1: za punoljetne osobe optužene za prekršaj, protiv kojih je sudska odluka postala pravomoćna; obrazac SPK-2: za maloljetnike optužene za prekršaj, protiv kojih je sudska odluka postala pravomoćna; obrazac SPK3: za pravne osobe optužene za prekršaj, protiv kojih je sudska odluka postala pravomoćna.

24

24

u Pravilnik, premda nije izvjesno u kojoj se mjeri rad na lokalnoj razini odvija sukladno njima. Državni zavod za statistiku također je pripremio pisana pravila za sudove, kao i standardne upute o ispunjavanju statističkih obrazaca, a ta se pravila i upute, po svemu sudeći, provode ujednačeno. Među tim smjernicama nalaze se i sljedeća pravila o prebrojavanju: ako je jedna osoba osuđena za nekoliko kaznenih djela ili prekršaja, računa se samo glavno kažnjivo ponašanje (no pritom se evidentiraju i druga kažnjiva ponašanja kao sekundarna). Kad više osoba sudjeluje u počinjenju jednog kaznenog djela ili prekršaja, svaka osuđena osoba predstavlja odvojenu jedinicu promatranja te je stoga za svaku osobu potrebno ispuniti posebni obrazac.

2.3.3.3.


Standard Podaci iz jediničnih zapisa trebaju se prikupljati sa svih sudova u teritorijalnoj nadležnosti središnje institucije.

Procjena Svi relevantni sudovi u Hrvatskoj pružaju svoj doprinos u oba ključna podatkovna toka (u prosljeđivanju podataka iz svih sudova Ministarstvu pravosuđa i iz svih prvostupanjskih sudova DZS-u). Statistički podaci koje zaprima Odjel za statistiku Ministarstva pravosuđa i Odjel statističke obrade Državnog zavoda za statistiku pokrivaju čitavo područje zemlje.

2.3.3.4.


Standard Podatke iz svih sudova potrebno je redovito prikupljati i o njima izvještavati.

Procjena Kad je riječ o prvom podatkovnom toku (od sudova do Ministarstva pravosuđa), općinski i županijski sudovi Ministarstvu pravosuđa šalju obrasce na mjesečnoj i tromjesečnoj osnovi. Krajem svakog mjeseca izrađuje se izvješće o neriješenim predmetima za županijske sudove i Vrhovni sud te se šalje u ispisu na papiru. Ovo izvješće (o učinku) sadrži pregled neriješenih predmeta po svakom pojedinom sucu za desetogodišnje razdoblje. Povrh toga pripremaju se i tromjesečna izvješća koja se u obliku ispisa na papiru šalju Ministarstvu pravosuđa. Kad je riječ o drugom podatkovnom toku (onom od sudova do DZS-a), administrativno osoblje suda ispunjava obrasce na papiru svaki put kad se zatvori spis predmeta. Neposredno nakon zaključivanja predmeta spisa, ti se obrasci šalju u Odjel statističke obrade DZS-a.

25

25


Provjera valjanosti podataka i njihova statistička analiza

Standard Potrebno je provjeravati dosljednost, točnost i pouzdanost statističkih podataka. Ako se uoče nedosljednosti ili sumnje u pogledu pouzdanosti podataka, potrebno je provesti istragu o mogućim izvorima grešaka u njihovu prikupljanju, prijenosu ili objedinjavanju. Nakon provjere valjanosti i pouzdanosti podataka, velik dio analitičkih postupaka može se provesti u obliku jednostavne deskriptivne statistike, koja uključuje izračun učestalosti, postotke, opće stope i stope promjena.

Procjena Kad je riječ o prvom podatkovnom toku (onome koji vodi od sudova do Ministarstva pravosuđa), statistički odjel Ministarstva pravosuđa na mjesečnoj i tromjesečnoj osnovi zaprima objedinjene podatke o spisima predmeta iz svih lokalnih sudova. Dobivene podatke Ministarstvo potom unosi u tablice u Excelu, kako bi se generirala izvješća. Dosljednost, točnost i pouzdanost statistika se kontrolira od strane viših sudova, Odjela za analitiku te Pravosudne inspekcije Ministarstva pravosuđa, a pored toga i od strane drugih tijela (uglavnom uprava Minstarstva pravosuđa), koja koriste statističke podatke u svom svakodnevnom radu. Analiza se sastoji od izračuna apsolutnih vrijednosti, postotaka, prosječnih vrijednosti i drugih varijabli. Te statističke analize ne uključuju razdiobu po vrsti kaznenog djela, budući da im je svrha pratiti kvalitetu i količinu rada cjelokupnog suda i svakog pojedinog suca. Statistički obrasci koje sa sudova zaprima Državni zavod za statistiku provode se kroz optički čitač koji skenira obrasce na papiru i pretvara ih u elektronički oblik, prenoseći ih u bazu podataka u Accessu. Po primitku podataka vrše se dvije vrste provjere valjanosti podataka. Prvi je oblik vizualna provjera, koju provodi Odjel statističke obrade. Drugi je oblik "logička računalna kontrola", kojom se procjenjuje interna logika i dosljednost informacija o konkretnom predmetu. Ukoliko se uoči ikakva nedosljednost, Odjel pravosuđa i uprave traži pojašnjenje od ureda odgovornog za slanje podataka. Sve informacije sadržane u pojedinačnim obrascima pretvaraju se u statističke podatke. Rezultirajuća izvješća o počiniteljima kaznenih djela i prekršaja su vrlo opsežna i uključuju usporedne tabele te grafičke prezentacije. (U većini slučajeva izvješćuje se o apsolutnim brojčanim podacima, a u nekoliko slučaja izračunavaju se postoci i pružaju se grafički prikazi.) Podaci se obično ne integriraju s izvorima podataka u analitičke svrhe. U proteklih nekoliko godina DZS proizveo je i znatno detaljnije analize u odnosu na posebn a područja interesa (vidi dolje). Premda je prikupljanje podataka sa sudova koje se vrši u okviru DZS-a sveobuhvatno i kvalitetno strukturirano, nije posve sigurno je li u svim područjima osigurana sukladnost s pravilima, uz zadovoljavajuću razinu pokrivenosti, a to stvara zabrinutost u pogledu moguće nedovoljne statističke pokrivenosti podataka o osudama.

26

26

2.3.4.2.

Izvještavanje i distribucija podataka

Standard O broju osuđenih osoba godišnje potrebno je izvještavati razlučeno po vrsti kaznenog djela, dobi, spolu i državljanstvu. Razdioba osuđenih osoba po vrsti kaznenog djela trebala bi uključivati u najmanju ruku sljedeće kategorije: namjerno ubojstvo, fizički napad, silovanje, seksualni napad/seksualno nasilje, seksualne delikte protiv djece, razbojništvo, krađu, provalne krađe, provale u kuću, krađe motornih vozila, prijevare, kaznena djela povezana s drogama, trgovanje drogom, otmice, uključenost organiziranog kriminala, pranje novca, korupciju, trgovanje ljudima, krijumčarenje migranata, kibernetički kriminal te kriminal koji uključuje rasizam i ksenofobiju.

Procjena Ministarstvo pravosuđa informacije o kriminalu distribuira na dva načina. Priprema Godišnje izvješće posvećeno općim statističkim podacima (čiji sadržaj varira iz godine u godinu) te posebna izvješća o posebnim temama (primjerice o maloljetničkoj delinkvenciji, gospodarskom kriminalu i korupciji). Pristup nekima od tih dokumenata je ograničen, dok su drugi dokumenti dostupni na zahtjev, no ne objavljuju se javno. S druge strane, detaljna statistika o funkcioniranju sudskog sustava za razdoblje 2004. – 2009. godine dostupna je na hrvatskom jeziku na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa. 22 Ti statistički podaci, načelno govoreći, ne sadrže razdiobu po vrsti kaznenog djela, budući da im je svrha pratiti kvalitetu i količinu rada svakog suda i svakog pojedinog suca. Prikazani godišnji podaci sadrže podatke o novim predmetima, zajedno s usporedbama s prijašnjim godinama u područjima kao što su: novi i zaostali predmeti, podaci o pravosudnim tijelima i zaposlenicima, detaljne informacije o ljudskim resursima (uključujući izobrazbu, položaj i dob zaposlenika u pravosuđu), novi zadaci, riješeni i neriješeni predmeti za sve vrste sudova i predmeta podijeljeni po temi (uključujući kaznene i građanske predmete, izvršenje, sudske postupke u spornim pitanjima i predmete koji se odnose na zemljišne posjede). Pripremljene statističke informacije detaljne su i ažurirane, a ujedno su i klasificirane po temi i postupovnoj fazi u kojoj se predmet nalazi. Detaljni statistički podaci koje prikuplja Državni zavod za statistiku dostupni su u godišnjem Statističkom izvješću o kaznenom pravosuđu, koje se sastoji od tri dijela (u prvom su dijelu pokriveni punoljetni počinitelji kaznenih djela, u drugom maloljetni počinitelji kaznenih djela, a u trećem punoljetni i maloljetni počinitelji prekršaja). Te su statistike razlučene po vrsti kaznenog djela (po svim člancima Kaznenog zakona) te socioekonomskim karakteristikama (spolu, dobi, prijašnjim osudama, obrazovanju, državljanstvu, nacionalnosti/etničkoj pripadnosti, bračnom statusu). 23 Od 2010. godine će dvojezična verzija (hrvatski i engleski) ovog izvješća (oko 1.000 stranica) biti dostupna na internetskim stranicama DZS-a. Sažetak izvješća priprema se svake godine u ožujku (Prethodna statistička priopćenja, dostupna na internetskim stranicama DZS-a na hrvatskom i engleskom jeziku), a dovršeno izvješće objavljuje se u lipnju. Pripremaju se i periodične publikacije o konkretnim vrstama kaznenih djela popraćene detaljnijom analizom (primjerice o maloljetničkoj delinkvenciji i nasilju u obitelji). Te statističke analize sadrže podatke o punoljetnim i maloljetnim počiniteljima kaznenih djela za razdoblje od 2005. do 2008. godine, uključujući broj kaznenih prijava, optužbe,

22 23

http://www.pravosudje.hr/default.asp?ru=101&sid=&akcija=&jezik=1 Statističko izvješće br. 1394: Punoljetni počinitelji kaznenih djela, prijave, optužbe i osude u 2008. godini.

27

27

presude i sankcije. Državni zavod za statistiku ujedno priprema i priručnik "Žene i muškarci u Hrvatskoj" (vidi ranije navedeno). Kad je riječ o izvještavanju o sudskim podacima o organiziranom kriminalu, DZS ne objedinjuje konkretne statističke podatke s posebnim osvrtom na organizirani kriminal. Ipak, analizirajući godišnja statistička izvješća DZS-a o kaznenom pravosuđu po člancima i stavcima Kaznenog zakona moguće je doći do podataka o osudama, kaznama i sličnim podacima za pojedine vrste kaznenih djela za koje je moguće zaključiti kako ukazuju na organizirani kriminal.

28

28

2.4.

Statistika o pranju novca

Standard Direktiva 2005/60/EZ o suzbijanju zloporaba financijskog sustava u svrhu pranja novca sadrži niz minimalnih elemenata za koje bi trebali biti dostupni statistički podaci. Eurostatova radna skupina trenutno provodi pilot program prikupljanja vrlo preciznog popisa podataka o pranju novca, zasnovan na Direktivi 24 2005/60/EZ. Taj popis uključuje podatke o broju obavijesti o sumnjivim transakcijama ("Suspicious Transaction Reports", STR), obavijesti o gotovinskom plaćanju ("Cash Transaction Reports", CTR), naloga za odgodu transakcija, istraga o pranju novca, detektiranih operacija krijumčarenja novca, sumnjivih gotovinskih aktivnosti na granicama, obavijesti o sumnjivim transakcijama koje istražuju policijska tijela i transakcijama koje ta tijela ne istražuju, kao i o podatke o broju osoblja koje je na puno radno vrijeme (ili na način istovjetan punom radnom vremenu) posvećeno pranju novca u sklopu financijsko-obavještajne jedinice ("Financial Intelligence Unit", FIU) te u tijelima zaduženima za provedbu zakona. Povrh toga, potrebno je prikupljati i podatke o broju optužnica, razlučeno po gore navedenim kategorijama, kao i podatke o broju osuda i oslobađajućih presuda po tim optužnicama. Podatke o osuđenim i oslobođenim osobama treba raščlaniti po "trećim stranama" ("third party") i "samostalnom pranju novca" ("selflaundering"), po optužnici, vrsti osude, dobi, spolu i državljanstvu. Statistički podaci o broju postupaka zamrzavanja i oduzimanja imovine te o broju zaprimljenih zahtjeva za naloge za zamrzavanje i oduzimanje imovine trebaju navoditi vrijednost zamrznute i oduzete imovine te povraćene iznose. Predviđa se da primarni izvor podataka bude financijsko-obavještajna jedinica u okviru tijela zaduženih za provedbu zakona.

Procjena 2.4.1. Institucije uključene statističkih rezultata

u

prikupljanje

podataka

i

oblikovanje

Pranje novca u Hrvatskoj predstavlja kazneno djelo od 1997. godine, kad je donesen Zakon o sprječavanju pranja novca. Zakon je naknadno doživio izmjene i dopune, a posljednji put 2008. godine, s ciljem da ga se uskladi s Trećom direktivom EU o pranju novca (Direktivom 2005/60/EZ). Ured za sprječavanje pranja novca (u nastavku: USPN) neovisna je administrativna jedinica u okviru Ministarstva financija zadužena za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. USPN je organiziran u četiri odjela: 1) Odjel za informacijski sustav i strategijske analize; 2) Odjel za analitiku i sumnjive financijske transakcije, koji sadrži odsjek za analitičku obradu transakcija i odsjek za sumnjive transakcije; 3) Odjel za prevenciju i nadzor, koji je podijeljen u odsjeke za financijski i nefinancijski sektor te 4) Odjel za međunarodnu suradnju. Pranje novca u Hrvatskoj predstavlja kazneno djelo od travnja 1996. godine. Preventivni sustav sprječavanja pranja novca u Republici Hrvatskoj uspostavljen je 1997. godine, kada je donesen Zakon o sprječavanju pranja novca. Navedeni Zakon je naknadno doživio izmjene i dopune. Kako bi se preventivni sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma Republike Hrvatske uskladio s Trećom direktivom EU o pranju novca (Direktivom 2005/60/EZ), 2008. godine je donesen novi Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. U skladu s Zakonom o sprječavanju pranja novca, Ured za sprječavanje pranja novca (u nastavku: UZSPN) neovisna je administrativna jedinica u okviru Ministarstva

24

Skup indikatora u sklopu pilot pristupa Eurostata (još uvijek) ne predstavlja obvezujući standard EU. Unatoč tome, ti indikatori pružaju važne smjernice u vezi s razvojem prioriteta u sferi podataka o pranju novca u okviru Europske unije.

29

29

financija zadužena za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma te djeluje kao Financijska obavještajna jedinica (Financial Intelligence Unit (FIU)). 25 UZSPN je organiziran u četiri odjela: 1) Odjel za strategijske analize i informacijski sustav; 2) Odjel za financijsko-obavještajnu analitiku, koji sadrži Odsjek za analitičku obradu transakcija i financiranja terorizma i Odsjek za sumnjive transakcije; 3) Odjel za prevenciju i nadzor obveznika, koji sadrži Odsjek za kreditne i financijske institucije i Odsjek za nefinancijske institucije te 4) Odjel za međuinstitucionalnu i međunarodnu suradnju.

2.4.2. Unos podataka U svrhu prikupljanja podataka, pranje novca i financiranje terorizma definirani su sukladno hrvatskom Kaznenom zakonu (članku 279. za pranje novca; članku 187. nadalje za financiranje terorizma). Popis statističkih podataka koje USPN priprema u vezi s aktivnostima za sprječavanje pranja novca uključuje godišnji broj zaprimljenih obavijesti o sumnjivim transakcijama (STR) od tijela s obvezom obavještavanja, uključujući i obavijesti drugih tijela, razlučeno po sektoru, a također uključuje i godišnji broj obavijesti carinske uprave o prijenosu gotovine i čekova preko državne granice. Pripremaju se i podaci o godišnjem broju postupaka koje je ured pokrenuo zbog sumnje na pranje novca, sa razdiobom koja uključuje sljedeće parametre: broj otvorenih predmeta; broj riješenih predmeta; broj sudionika u sumnjivim transakcijama; ukupnu količina novca uključenu u sumnjive transakcije u otvorenim predmetima; broj predmeta proslijeđenih nadležnim tijelima (uključujući financijsko-obavještajne jedinice drugih zemalja) u svrhu daljnjeg postupanja te ukupan iznos uključen u te predmete, po nadležnom tijelu; broj naloga za odgodu transakcija i iznos tih transakcija; godišnje rezultate kaznenih postupaka o pranju novca, uz broj istražnih zahtjeva, broj optužnica i broj osuda.

2.4.3. Podatkovni tok Rad USPN-a pokriva čitavo područje Republike Hrvatske. Popis izvjestiteljskih tijela usklađen je s Trećom Direktivom EU o pranju novca (2005/60/EZ) te stoga uključuje: a. kreditne institucije, b. financijske institucije, c. revizore, vanjske računovođe i porezne savjetnike, d. bilježnike i druge neovisne pravne profesionalce, e. pružatelje usluga fondovima i kompanijama, f. agente za nekretnine, g. druge fizičke ili pravne osobe koje trguju robom, samo u slučajevima u kojima se isplate vrše u gotovini u iznosu većem od 105.000 HRK ili 15.000 EUR, neovisno o tome je li transakcija izvršena jednokratno ili u obliku više transakcija koje se čine povezanima, h. kasina.

25

Kao administrativna financijsko-obavještajna jedinica, USPN djeluje kao posrednik između financijskog i nefinancijskog sektora s jedne strane, te policijskih i državnoodvjetničkih tijela s druge. Ne posjeduje policijske ovlasti, no ima određene opće provedbene ovlasti (npr. u traženju dodatnih podataka od banaka ili bilo koje vladine institucije, u izdavanju naloga s ciljem nadzora konkretnih klijenata na šestomjesečno razdoblje te u odgodi izvršenja sumnjivih transakcija).

30

30

Postoji i niz tijela koja Uredu za pranje novca ujedno pružaju podatke o neobičnim i sumnjivim transakcijama koje uoče u okviru svojih aktivnosti: Ured državnog odvjetnika, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK), Ministarstvo unutarnjih poslova, Sigurnosna obavještajna agencija, nadzorne službe Ministarstva financija (Carinska uprava, Porezna uprava, Devizni inspektorat) te druga nadzorna tijela (Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga). Uredu se svakodnevno dostavljaju podaci o pojedinačnim slučajevima, kad izvjestiteljska tijela uoče gotovinske transakcije iznad granične vrijednosti ili sumnjive transakcije. Uzimajući u obzir hitnost dijela tih informacija (USPN posjeduje zakonske ovlasti koje omogućuju privremenu odgodu/zamrzavanje izvršenja sumnjive transakcije, na razdoblje od maksimalno 72 sata), financijsko-obavještajnu jedinicu moguće je najprije obavijestiti telefonski. U svakom slučaju, nakon toga slijedi prijenos obrasca, što se može učiniti ili elektroničkim ili poštanskim putem. Obrasci na papiru po primitku se unose u isti automatizirani sustav koji je uspostavljen za banke. Tijela s obvezom izvještavanja dostavljaju podatke o kojima izvješćuju u sklopu standardnih obrazaca. Banke pripremaju obrasce elektronički, dok druga tijela ispunjavaju obrasce na papiru, a ti su obrasci dostupni na internetu. Zakon o sprječavanju pranja novca uključuje pravila u pisanom obliku za tijela s obvezom izvještavanja, kojima se regulira način na koji je potrebno prikupljati podatke. Tijela ispunjavaju tri vrste obrazaca : 1) Obavijest o gotovinskim transakcijama – CTR: to je obrazac za obavještavanje Ureda za sprječavanje pranja novca o gotovinskim transakcijama većim od 200.000 HRK (vidi Dodatak VIII). 2) Obavijest o sumnjivim transakcijama – STR: to je obrazac za obavještavanje Ureda za sprječavanje pranja novca o sumnjivim transakcijama i osobama (Vidi Dodatak IX). 3) Obrazac koji carinska uprava koristi za izvještavanje Ureda za sprječavanje pranja novca o prijenosu gotovine preko državne granice (Dodatak X). Ključni element sustava jest obveza (definirana Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma) banaka i drugih izvjestiteljskih tijela da obavještavaju Ured za sprječavanje pranja novca o gotovinskim i sumnjivim transakcijama, koja uključuje: • sve gotovinske i negotovinske transakcije, ukoliko postoji sumnja na pranje novca, nevezano uz iznos transakcije; • gotovinske transakcije u slučaju da transakcijska vrijednost premašuje 200.000,00 HRK i povezane gotovinske transakcije čija ukupna vrijednost premašuje 200.000,00 HRK; • zakonit prijenos ili pokušaj nezakonitog prijenosa gotovine ili čekova u domaćoj ili stranoj valuti preko državne granice, u vrijednosti od 10.000,00 EUR ili većoj (u kojem slučaju Ured o tome obavještava Carinska uprava).

2.4.4. Podatkovni rezultati Ured za sprječavanje pranja novca mora potvrditi primitak obrasca s informacijama koje šalje pojedino tijelo, nakon čega Odjel za informacijski sustav i strategijske analize 31

31

provjerava i analizira zaprimljene podatke. Rezultat analize uključuje dvije vrste izvješća koja Ured priprema: 1) periodična povjerljiva izvješća s nizom tabela koje sadrže informacije o, primjerice, broju uočenih sumnjivih transakcija, razlučeno po tijelima koja izvješćuju Ured, vrijednosti transakcija, broju slučajeva o kojima su izvijestila druga tijela zadužena za provedbu zakona, itd.; 2) Godišnje izvješće, koje je javno dostupno i sadrži samo dio informacija uključenih u povjerljiva izvješća. Među ostalim, Godišnje izvješće sadrži statističke podatke o: • broju zaprimljenih obavijesti o sumnjivim transakcijama tijekom godine, po sektoru; • broju obavijesti o prijenosu gotovine i čekova preko državne granice tijekom godine, o čemu izvješćuje carinska uprava; • broju postupaka koje je Ured tijekom godine pokrenuo zbog sumnje na pranje novca, s raščlambom koja uključuje sljedeće elemente: broj otvorenih predmeta; broj riješenih predmeta; broj sudionika u sumnjivim transakcijama; ukupan iznos novca uključen u sumnjive transakcije u otvorenim predmetima; broj predmeta proslijeđenih nadležnim tijelima i stranim financijskoobavještajnim jedinicama u svrhu daljnjeg postupanja i ukupan iznos transakcija u tim predmetima, po nadležnom tijelu; broj naloga za odgodu transakcija i s tim povezan iznos; • godišnjim rezultatima kaznenih postupaka o pranju novca, uključujući broj istražnih zahtjeva, broj optužnica i broj osuda (svi su ti podaci zasnovani na osobama). Godišnje izvješće Ureda za sprječavanje pranja novca dio je Godišnjeg izvješća Ministarstva financija, dostupnog na internetu na engleskom jeziku. 26 Također se na polugodišnjoj osnovi priprema i statistički pregled namijenjen Odboru stručnjaka za ocjenjivanje mjera otkrivanja i sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL), koji djeluje pod okriljem Vijeća Europe, a taj statistički pregled uključuje: • rad financijsko-obavještajne jedinice (broj obavijesti o gotovinskom plaćanju; broj obavijesti o sumnjivim transakcijama u području pranja novca i financiranja terorizma; postupci koje je u području pranja novca i financiranja terorizma pokrenuo Ured za sprječavanje pranja novca; obavijesti o pranju novca i financiranju terorizma upućene tijelima zaduženima za provedbu zakona); • pravosudne postupke u vezi s pranjem novca, što uključuje: broj istraga (broj predmeta i osoba), broj optužnica (broj predmeta i osoba), broj osuda (broj predmeta i osoba), zamrznutu/zaplijenjenu imovinsku korist (broj predmeta i iznosi), oduzetu imovinsku korist (broj predmeta i iznosi). U izvještavanju Ureda za sprječavanje pranja novca banke standardne obrasce upućuju elektronički, dok druga tijela izvješćuju Ured ispunjavajući standardne obrasce na papiru (te je obrasce moguće preuzeti s interneta). Povrh toga, Ured zaprima podatke o kaznenim postupcima u vezi s pranjem novca (podatke zasnovane na osobama o broju istražnih zahtjeva, broju optužnica i broju presuda). Premda su statistički podaci koje prikuplja Ured za sprječavanje pranja novca prilično sveobuhvatni, podaci o osudama sadrže tek manji broj detalja o profilu počinitelja.

26

http://www.mfin.hr/en/annual-reports-of-ministry-of-finance.

32

32

2.5.

Statistika o trgovanju ljudima (TIP)

Standard Na temelju relevantnih okvirnih odluka Vijeća EU i direktiva vijeća o trgovanju ljudima, kao i na temelju Protokola Ujedinjenih naroda o sprječavanju, suzbijanju i kažnjavanju trgovanja ljudima, Opća uprava za pravdu, slobodu i sigurnost Europske komisije naručila je stručno izvješće koje sadrži preporuke za standardizirane, usporedive podatke o žrtvama, krijumčarima ljudi, procesu trgovanja ljudima i reakcijama 27 28 kaznenog pravosuđa na problem trgovanja ljudima. Podaci koje je potrebno prikupljati uključuju: ukupan broj utvrđenih žrtava po zemlji godišnje (razlučeno po spolu, dobi, državljanstvu, zemlji rođenja i vrsti iskorištavanja); ukupan broj žrtava koje surađuju s policijskim službama po zemlji godišnje, kao i ukupan broj krijumčara ljudi po zemlji godišnje. Podatke o krijumčarima ljudi potrebno je razlučiti po uhićenim osobama, optuženim osobama (pod kojim optužbama), broju pokrenutih istraga i broju uspješno dovršenih istraga (razlučeno po spolu, dobi, državljanstvu, zemlji rođenja i vrsti iskorištavanja). Povrh toga, potrebno je prikupljati i statističke podatke o broju kazneno gonjenih i osuđenih krijumčara ljudi na godišnjoj razini (po optužbama, razlučeno po spolu, dobi, državljanstvu, zemlji rođenja i vrsti iskorištavanja), kao i podatke o osudama te o žrtvama koje svjedoče pred sudom i upućuju zahtjeve za kompenzacijom, po vrsti optužbe.

Procjena 2.5.1. Institucije uključene statističkih rezultata

u

prikupljanje

podataka

i

oblikovanje

Statističke podatke o trgovanju ljudima prikuplja Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, kao ured nacionalnog koordinatora za suzbijanje trgovanja ljudima. 29

2.5.2. Unos podataka Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske održava bazu podataka o ustanovljenim žrtvama trgovanja ljudima, a softver u tu svrhu razvijen je u sklopu projekta koji je proveo ICMPD. Kad policija utvrdi da je neka osoba žrtva trgovanja ljudima, Uredu za ljudska prava šalje opisno izvješće (na papiru) s detaljnim informacijama o predmetu. Te se informacije unose u elektroničku bazu podataka. U svrhu prikupljanja podataka, trgovanje ljudima definira se sukladno hrvatskom Kaznenom zakonu (članak 175. "Trgovanje ljudima i ropstvo").

27

Republika Austrija, Federalno ministarstvo unutarnjih poslova i Međunarodna organizacija za migracije (IOM): Smjernice za prikupljanje podataka o trgovanju ljudima, uključujući usporedive indikatore, veljača 2009. godine. Dostupno na adresi: http://www.emn.at/modules/typetool/pnincludes/uploads/IOM_Vienna_AT_MoI_Guidelines%20for%20the%20Collection %20of%20Data%20on%20THB.pdf 28 Valja primijetiti kako preporuke nisu obvezujuće, no ipak predstavljaju dobro polazište za daljnji razvoj standarda EU o specifičnim statističkim podacima u sferi kriminala i kaznenog pravosuđa koji se odnose na trgovanje ljudima. 29 U uredu postoje dva člana osoblja koji se bave statistikom, uključujući podatke o pritužbama građana u vezi s kršenjem Zakona o suzbijanju diskriminacije. Imajući u vidu malen broj slučajeva, brojčano stanje osoblja smatra se dovoljnim. Osoblje je dobilo određenu statističku izobrazbu ICMPD-a o tome kako upravljati bazom podataka o žrtvama trgovanja ljudima.

33

33

2.5.3. Podatkovni tok Kako bi osoba dobila status žrtve, kao takvu je treba identificirati Ministarstvo unutarnjih poslova na temelju posebnog protokola (u tu svrhu u proteklih nekoliko godina provedeni su brojni programi izobrazbe, a 26 policijskih službenika danas je angažirano na obrazovanju svojih kolega). Kad policijska postaja pošalje izvješće određenoj osobi za kontakt u Ministarstvu unutarnjih poslova, MUP ima obvezu izvijestiti Ured za ljudska prava o svakoj utvrđenoj žrtvi trgovanja ljudima. Izvješće se sastoji od bilješke (opisa) na osnovi pojedinačnog slučaja, a šalje se na papiru (službenim putem) i e-mailom. Ne postoje fiksna pravila o tome kako treba sastavljati te bilješke. Po primitku bilješke, informacije iz nje unose se u elektroničku bazu podataka koja je pokrenuta 2008. godine. U njoj se informacije skladište u elektroničkom obliku, no nisu dostupne preko interneta (štoviše, zbog zaštite podataka kompjuteri koji skladište te informacije nisu povezani ni s jednom mrežom). Za svaki predmet prikupljaju se sljedeće informacije: • o žrtvi: ime, prezime, državljanstvo, godina rođenja, spol, obrazovanje, datum identifikacije, vrsta iskorištavanja, organizacija koja pruža pomoć/potporu žrtvi, vrsta sigurnog smještaja, kao i dodatne informacije koje pruža organizacija za pružanje pomoći, koja može biti Ministarstvo unutarnjih poslova ili neka nevladina organizacija (primjerice, financijski status, broj osoba u kućanstvu, bračni status, djeca, smještaj u trenutku kontakta s počiniteljem, razlozi odlaska); • o počinitelju: datum vrbovanja, državljanstvo, metoda vrbovanja, obećanje dano žrtvi; • o predmetu: datum otvaranja, datum zatvaranja, kako je žrtva kontaktirala policiju/Ministarstvo unutarnjih poslova/NVO; datum početka pružanja pomoći žrtvi, svjedočenje u kaznenom postupku. Baza podataka stoga također uključuje i neke informacije o počiniteljima, premda se glavni dio informacija o počiniteljima čuva u drugoj, internoj bazi podataka Ministarstva unutarnjih poslova, kojom upravlja osoba zadužena za problematiku trgovanja ljudima u MUP-u. Dodatne informacije o socijalnoj potpori i skrbi za žrtve trgovanja ljudima prikupljaju se iz drugih ministarstava i nevladinih organizacija te se unose u bazu podataka. U tu svrhu sve agencije koje se bave žrtvama trgovanja ljudima surađuju s Uredom za ljudska prava, a pokriveno je čitavo područje zemlje. 2.5.4.

Podatkovni rezultati

Do nedavno baza podataka o trgovanju ljudima omogućavala je korisniku da izvrši jednostavne pretrage po kategoriji podataka i ukupnim brojčanim pokazateljima, no ne i automatsku pripremu ikakvih statističkih analiza. Podaci su se stoga ručno kopirali iz baze podataka u tablice u Excelu, kako bi se pripremale statističke tabele i grafički prikazi. Baza podataka nedavno je poboljšana s ciljem da se omogući automatska priprema statističkih tabela i grafičkih prikaza. Ured za ljudska prava priprema godišnje izvješće Vladi, koje nije javno dostupno. Ured za ljudska prava priprema godišnja izvješća o provedbi nacionalnih strateških dokumenta koja su, nakon usvajanja od strane Vlade Republike Hrvatske, dostupna za preuzimanje na stranicama Vladinog ureda za ljudska prava.Neki podaci javno su dostupni na zahtjev. Neki podaci javno su dostupni na zahtjev.

34

34

2.6. Statistika o kaznenim djelima koja uključuju rasizam i ksenofobiju Standard Premda nacionalno kazneno pravo na području EU u vezi s rasizmom i ksenofobijom još uvijek pokazuje 30 veliku razinu raznolikosti , države članice EU moraju poduzimati nužne mjere kako bi se uskladile s Okvirnom odlukom Vijeća 2008/913/JHA posvećenom suzbijanju rasizma i ksenofobije kaznenopravnim 31 sredstvima, od 28. studenoga 2010. godine. Podatke o policijski evidentiranom rasističkom kriminalu, antisemitskom kriminalu i kriminalu motiviranom ekstremno desnim ideologijama u Europskoj uniji prikuplja 32 i o njima izvješćuje Europska agencija za temeljna ljudska prava (FRA). Podaci o kojima se izvješćuje uključuju i konkretna djela poticanja, kao i kaznene događaje u kojima postoji sumnja na rasistički, 33 antisemitski ili ekstremno desničarski motiv. Premda nije obvezujuće, izvještavanje o ove tri široke kategorije kriminala navodi na zaključak kako se na razini EU razvijaju standardi koji bi trebali uključivati sljedeće podatke: godišnji broj policijski evidentiranih "rasističkih kaznenih djela", "antisemitskih kaznenih djela" i kaznenih djela s "ekstremno desničarskim motivom"; godišnji broj okrivljenika i broj formuliranih optužbi za svaku od te tri vrste kriminala; godišnji broj osuđenih osoba i osoba oslobođenih optužbi po svakoj od te tri vrste kriminala (po optužbi, dobi, spolu i državljanstvu).

Procjena 2.6.1. Prikupljanje podataka o kaznenim djelima koja uključuju rasizam i ksenofobiju Hrvatski Kazneni zakon u članku 89. stavku 36. definira zločin iz mržnje kao svako kazneno djelo iz ovoga Zakona, počinjeno iz mržnje prema osobi zbog njezine rase, boje kože, spola, spolne orijentacije, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovine, rođenja, naobrazbe, društvenog položaja, dobi, zdravstvenog statusa ili drugih osobina. Na toj osnovi, policijski podaci o kaznenim djelima mogu pružiti dokaze o kaznenim djelima počinjenima s "motivom mržnje", budući da je motiv kaznenog djela jedan od podatkovnih elemenata koji se prikupljaju i uključuju u jedinične zapise o kaznenim djelima u bazi podataka DB-2. Specifična pretraga o "motivu mržnje" stoga bi trebala rezultirati podacima o specifičnim oblicima zločina iz mržnje. No, takva analiza dosad još nije objavljena. Istovremeno, članak 89. stavak 36. hrvatskog Kaznenog zakona ne spominje bilo kakve otežavajuće okolnosti u drugim kaznenim djelima koje bi proizlazile iz razloga

30

Premda se konkretne formulacije razlikuju od slučaja do slučaja, nacionalno kazneno pravo najčešće kao kazneno djelo definira "pozivanje na [diskriminaciju], [mržnju] ili [nasilje] na temelju [rasne pripadnosti], [boje kože], [nacionalnog ili etničkog porijekla]". Povrh toga, u nekim nacionalnim zakonima rasistički, ksenofobni ili antisemitski motivi definiraju se kao otežavajuće okolnosti u drugim kaznenim djelima. 31 Vidi Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/JHA od 28. studenoga 2008. godine o suzbijanju određenih oblika i izražavanja rasizma i ksenofobije putem kaznenopravnih mjera, OJ L 328/55. Dostupno na adresi: http://eurlex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2008:328:0055:0058:EN:PDF 32 Europska agencija za temeljna ljudska prava (FRA) podatke prikuplja u skladu s člankom 4(1)(a) Uredbe Vijeća (EZ) br. 168/2007 od 15. veljače 2007. godine, kojom se osniva Europska agencija za temeljna ljudska prava. Vidi: http://fra.europa.eu/fraWebsite/material/pub/FRA/reg_168-2007_en.pdf 33 Vidi, primjerice: FRA, A Comparative Overview of Findings from the RAXEN National Focal Points Reports 20012004, Summary Report [sažeti pregled nacionalnih izvješća za razdoblje 2001.-2004.], str. 27. Dostupno na adresi: http://fra.europa.eu/fraWebsite/material/pub/comparativestudy/CS-RV-05-SUM.pdf

35

35

mržnje, što će vjerojatno onemogućiti praćenje takvih kaznenih djela u statističkim podacima o kaznenom progonu 34 i osudama koje prikuplja DZS. 35 Povrh toga, hrvatski Kazneni zakon, u članku 151. 36 , djelomično pokriva zločine iz mržnje kroz zabranu govora mržnje, a formulacija glasi: "Tko javno izvrgne ruglu, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Hrvatsku, njezinu zastavu, grb ili himnu, hrvatski narod ili etničke i nacionalne zajednice ili manjine koje žive u Republici Hrvatskoj, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine." Stoga se kaznena djela, u mjeri u kojoj su obuhvaćena definicijom iz članka 151., mogu pratiti u uobičajenom prikupljanju podataka na razini policije, državnog odvjetništva i sudova, no to bi uključivalo kaznena djela koja znatno nadilaze raspon kaznenih djela motiviranih rasističkim, ksenofobnim ili kakvim drugim motivom mržnje. Osim Kaznenog zakona, Zakon o suzbijanju diskriminacije iz 2008. godine 37 definira kazne za diskriminacijsko ponašanje, no sam po sebi ne definira određene vrste ponašanja kao kaznena djela. Pritužbe građana o događajima koji uključuju diskriminaciju nadzire Ured pučkog pravobranitelja, koji je – pored trenutnih funkcija – preuzeo i ulogu centralnog koordinacijskog tijela odgovornog za anti-diskriminaciju.

34

Ured državnog odvjetništva (DORH) naveo je da prati kaznena djela koja se odnose na rasizam i ksenofobiju, te da imaju posebnu bazu podataka tih predmeta, a koja se koristi za praćenje i izvješćivanje. Nije bilo daljnjih podatako o navedenoj bazi u trenutku pisanja. 35

Trenutno se izrađuje novi kazneni zakon koji bi sadržavao zakonsku definiciju zločina iz mržnje ili kao zasebnog kaznenog djela, ili kao otegotne okolnosti. 36

Članak 151. dio je teksta objavljenog u Narodnim novinama br. 71/2006, kojim se zamjenjuje prethodna verzija tog članka. Prije toga bio je dopunama Kaznenog zakona (NN 11/2003 od 15. srpnja 2003. godine) uveden članak 151a, koji je glasio: Tko proizvodi, prodaje, uvozi ili izvozi, putem računalnog sustava ili na drugi način čini dostupnim javnosti ili u tom cilju posjeduje u većim količinama promidžbeni materijal kojim se veličaju fašističke, nacističke ili druge totalitarne države, organizacije ili ideologije koje zagovaraju, promiču ili potiču mržnju, diskriminaciju ili nasilje prema bilo kojem pojedincu ili skupini na temelju razlike u rasi, boji kože, spolu, seksualnoj orijentaciji, nacionalnom ili etničkom podrijetlu, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju. kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine […]. Članak 151a izbrisan je dopunama zakona iz 2006. godine. 37 NARODNE NOVINE broj 85/2008. Dostupan na internetu na adresi: http://www.ombudsman.hr/dodaci/The_anti-discrimination_act.pdf

36

36

3. Međunarodno izvještavanje o kriminalu i podacima kaznenog pravosuđa

3

3.1.1.1. Izvještavanje o podacima na europskoj razini Standard Na razini EU, osnovne vrste kaznenih djela o kojima podatke treba dostavljati Eurostatu uključuju sveukupni kriminal, ubojstva, nasilnička kaznena djela (koja uključuju fizički napad, razbojništvo i seksualne delikte), razbojništva, provale u kuću, krađe motornih vozila i trgovanje drogom. U okviru nacionalnog kaznenog prava, korišteni sustav klasifikacije kaznenih djela trebao bi biti maksimalno usklađen s definicijama koje primjenjuje Eurostat. Povrh toga, trenutno se na europskoj razini razvijaju i posebni indikatori kriminala koji uključuju rasizam i ksenofobiju, pranje novca i trgovanje ljudima. 38

Procjena Kao zemlja kandidatkinja za članstvo u EU, Hrvatska je od 2007. godine pokrivena Eurostatovim aktivnostima prikupljanja podataka u području kriminala i kaznenog pravosuđa. Na temelju sadašnjih sustava prikupljanja podataka, policijski podaci o ukupnom kriminalu, ubojstvima, nasilničkim kaznenim djelima, razbojništvima, provalama u kuću, krađama motornih vozila, trgovanju drogama i o policijskim službenicima redovito se dostavljaju Eurostatu. Prema metapodacima pristiglima u Eurostat, podaci o ubojstvima uključuju teško ubojstvo, namjerno i nenamjerno ubojstvo. Podaci o nasilničkim kaznenim djelima uključuju vrlo širok raspon kaznenih djela, od kojih se sva ne odnose nužno na nasilje, a riječ je konkretno o sljedećem popisu kaznenih djela: kaznena djela protiv života i tijela, kaznena djela protiv seksualnih sloboda i spolnog ćudoređa, kaznena djela protiv braka, obitelji i mladeži, kao i kaznena djela nezakonitog lišavanja slobode, otmice, iznuda iskaza, zlorabljenje javnih službi ili ovlasti, protupravna prisila, prijetnja, uspostava ropstva i prijevoz robova, mučenje i drugo nečovječno i ponižavajuće postupanje, razbojništvo, krađa putem iznude, iznuda, protupravna prisila prema pravosudnom dužnosniku, ometanje službenih osoba u provedbi njihove službene dužnosti, napad na službenu osobu i nasilničko ponašanje. Podaci o razbojništvima uključuju i pokušaje razbojništva. Podaci o provalama u kuću uključuju pokušaje i provale u vikendice. Podaci o krađama motornih vozila uključuju pokušaje krađe i prisvajanje/otuđenje motornih vozila. Podaci o trgovanju drogom uključuju sva kaznena djela u vezi s drogama (kao što su posjedovanje i zloporaba opojnih droga). Premda je izvještavanje Eurostata o podacima sveobuhvatno, kao i sami metapodaci, kategorije kaznenih djela o kojima se izvješćuje Eurostat nisu sukladne preporučenim kategorijama kaznenih djela.

38

Valja primijetiti kako predloženi indikatori za te tri vrste kriminala nisu obvezujući, no unatoč tome pružaju važne smjernice u pogledu razvoja prioriteta na razini Europske unije kad je riječ o podacima o kriminalu.

37

37

3.1.1.2. Izvještavanje o podacima na razini UN-a (CTS) Standard Istraživanje Ujedinjenih naroda o trendovima kriminala i funkcioniranju kaznenopravnih sustava (UN-CTS) stiglo je do svog dvanaestog izdanja, koje pokriva 2009. godinu. Za provedbu istraživanja UN-CTS zadužen je UNODC, a od svih država članica UN-a zahtijeva se da izvijeste o standardiziranim podacima o kriminalu i kaznenom pravosuđu koje prikupljaju policija, državno odvjetništvo, sudovi i kaznene ustanove. Razlike između korištenog sustava klasificiranja kaznenih djela i definicija koje se primjenjuju u okviru istraživanja UN-CTS potrebno je jasno naznačiti.

Procjena Hrvatska je pružila podatke za osmo, deveto i deseto istraživanje UN-CTS, čime je pokriveno razdoblje od 2001. do 2006. godine. Hrvatska je također dostavila približno potpune podatke za jedanaesto istraživanje UN-CTS za razdoblje 2007.-2008. godine u vezi sa svim dijelovima upitnika (policija, državno odvjetništvo, sudovi, zatvori), pridržavajući se krajnjeg roka za dostavu podataka 31. listopada 2009. godine.

3.2.1. Koordinacija 3.2.1.1.

Zaduženje za prikupljanje podataka o kriminalu i kaznenom pravosuđu

Standard Međunarodni standardi za prikupljanje podataka o kriminalu i kaznenom pravosuđu uključuju i preporuku o određivanju ureda ili tijela koja će biti odgovorna za koordinaciju prikupljanja podataka na razini zemlje, s 39 ciljem poboljšanja suradnje s UN-om.. To se može postići kroz uspostavu mreže nacionalnih kontaktnih tijela za pitanja kriminalističke i kaznenopravne statistike. Mreža treba uključivati definirane točke za kontakt u nacionalnim statističkim uredima, policiji, državnom odvjetništvu, sudovima i nacionalnoj kaznenoj upravi. Izričito se potiče interna koordinacija procesa prikupljanja podataka na nacionalnoj razini, 40 uključujući i moguće korištenje jedinstvenog kontaktnog tijela.

Procjena Hrvatska ima središnji Odjel za analitiku u Ministarstvu unutarnjih poslova, koji je odgovoran za prikupljanje i objedinjavanje policijske statistike o kriminalu na nacionalnoj razini. Kad je riječ o podacima o kaznenom pravosuđu koji dolaze iz državnog odvjetništva i sudova, Državni zavod za statistiku ima zadatak prikupljati i objedinjavati podatke iz svakog pojedinog ureda državnog odvjetništva i sa svakog (prvostupanjskog) suda. Imajući u vidu činjenicu da je Državni zavod za statistiku ujedno i institucionalna točka za kontakt za Eurostatovo prikupljanje podataka o policijski evidentiranoj statistici u području kriminala, DZS bi predstavljao prirodan izbor za sveukupno kontaktno tijelo u nacionalnim i međunarodnim procesima prikupljanja podataka o kriminalu i kaznenom pravosuđu.

39

Rezolucija Ecosoc 27/2007, odjeljak 1. Komisija za sprječavanje kriminala i kazneno pravosuđe, osamnaesta sjednica, Beč, 16.-24. travnja 2009. godine, Zaključci i preporuke, odjeljak 9.

40

38

38

4

4. Statistika o migracijama 4.1.1.1.


Odjel za strance i azil dio je Uprave za upravne i inspekcijske poslove Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i ima dva odsjeka koji prikupljaju podatke o migracijama i azilu: Odsjek za statusna pitanja stranaca prikuplja podatke o boravištu i radnim dozvolama, a Odsjek za azil prikuplja podatke o zahtjevima za azil i odlukama o zahtjevima. Uprava za upravne i inspekcijske poslove također održava popis stanovnika i iz raspoloživih podataka pruža podatke o imigraciji i emigraciji Državnom zavodu za statistiku (DZS). Povrh toga, Odjel za nezakonite migracije dio je Uprave za granicu u sklopu Ministarstva unutarnjih poslova koji prikuplja podatke o sprječavanju ilegalnih migracija.

4.1.1.2.

Podaci o porijeklu i tokovima imigranata i emigranata

Standard Prema Uredbi (EC) br. 862/2007 o statistici o migracijama u okviru Zajednice, sve države članice na godišnjoj razini moraju izvještavati o migracijskim tokovima i ukupnim brojčanim pokazateljima. Stoga treba postojati sustav za evidentiranje i praćenje tih podataka, uključujući korištenje općih popisa stanovnika, generiranje jediničnih zapisa za evidentiranje imigranata i emigranata, ili korištenje upisnika dozvola boravka. Države članice posebno trebaju izvještavati o ukupnom broju stranaca i osoba koje borave u zemlji, a rođene su u drugim državama, kao i o toku imigranata i emigranata u zemlju odnosno izvan nje (pri čemu se kao uobičajeno minimalno razdoblje boravka u zemlji u svrhu praćenja stanja uzima 12 mjeseci). Te podatke potrebno je razlučivati po nizu karakteristika (spolu, dobnoj skupini, državljanstvu, zemlji rođenja te, gdje je to moguće, zemlji prethodnog boravišta ili zemlji novog boravišta).

Procjena Hrvatski popis stanovnika sadrži podatke o građanima Republike Hrvatske, kao i o strancima sa stalnim boravištem u Hrvatskoj koji su svoje mjesto stalnog boravišta registrirali pri MUP-u. Ujedno sadrži i podatke o osobama koje su službeno otkazale svoje boravište u Hrvatskoj s namjerom uzimanja stalnog boravišta u drugoj zemlji. Stalno boravište može se odobriti ukoliko je stranac u Hrvatskoj imao odobren privremen boravak tijekom neprekinutog petogodišnjeg razdoblja. Stoga statistički podaci o međunarodnim migracijama zasnovani na popisu stanovnika ne uzimaju u obzir većinu migracijskih kretanja tijekom prvih pet godina po prvom ulasku u Hrvatsku, a iz popisa stanovnika ne može se dobiti sveobuhvatna statistika o ukupnom broju i kretanju stranih imigranata odnosno emigranata. Stoga se od 2009. godine praćenje ukupnog broja i tokova stranaca u Hrvatskoj odvija jedino kroz upisnik dozvola boravka koje se izdaju strancima. Taj je upisnik dio središnjeg umreženog informacijskog sustava MUP-a, a njime upravlja Odsjek za statusna pitanja stranaca.

39

39

4.1.1.3.

Podaci o dozvolama boravka

Standard Prema Uredbi (EC) br. 862/2007 o statistici o migracijama u okviru Zajednice, sve države članice

trebaju izvijestiti o ukupnom broju valjanih dozvola boravka krajem svake godine (po državljanstvu, vrsti i trajanju), o ukupnom broju valjanih trajnih dozvola boravka krajem svake godine (po državljanstvu), o broju novih dozvola boravka izdanih osobi po prvi put (po vrsti, trajanju i državljanstvu) te o broju promjena u dozvolama boravka (po vrsti, trajanju i državljanstvu).

Procjena Stranci koji žele boraviti u Hrvatskoj moraju se prijaviti za prvu privremenu dozvolu boravka pri jednoj od diplomatskih misija i konzularnih predstavništva u inozemstvu. Nakon izdavanja dozvole, stranac ima na raspolaganju 30 dana da registrira svoje mjesto boravka u Hrvatskoj u lokalnoj policijskoj postaji, gdje se ujedno treba i prijaviti za produženje privremene dozvole boravka (koja se izdaje na razdoblje od jedne do dvije godine), ili dobivanje trajne dozvole boravka (nakon najmanje pet godina stalnog boravka u zemlji). Za traženje bilo kakve dozvole, svaka osoba treba ispuniti standardni obrazac koji uključuje sljedeće podatke: ime, prezime, spol; datum, mjesto i zemlju rođenja; državljanstvo; osobne podatke o rodbini; adresu u Hrvatskoj i u inozemstvu; svrhu boravka; broj putovnice; broj vize (ukoliko je potrebna); raspoloživa sredstva za izdržavanje; prihod, razinu naobrazbe; pretpostavljeno trajanje boravka; reguliranje vojne obveze. Obrazac sadrži i fotografiju te odluku o primjeni i razdoblje važenja dozvole. Podaci se unose u obrazac na papiru i u obliku jediničnog zapisa prenose u elektroničku bazu podataka, čime izravno postaju dostupni u središnjem umreženom informacijskom sustavu MUP-a. Informacije koje su u inozemstvu unijele diplomatske misije i konzularna predstavništva naknadno se ažuriraju informacijama policijskih postaja o prijavljenom mjestu boravka. Svaki zapis ima jedinstvenu brojčanu oznaku, a promjene i produženja dozvola povezane su s izvornim zapisom. Zapisi u bazi podataka pokrivaju čitavu zemlju i trajno se ažuriraju s obzirom na podnošenje novih prijava i izdavanje dozvola boravka. 41 Nakon što se podaci unesu u središnji informacijski sustav, statističke informacije su u načelu dostupne o svim unesenim podatkovnim jedinicama i mogu se pripremiti u obliku statističkih tabela. Ograničen broj podataka o privremenim i trajnim dozvolama boravka obrađuje se i objavljuje u obliku tabela o izdanim dozvolama boravka, razlučeno po državljanstvu i vrsti dozvole. Stoga o migracijama u Hrvatskoj postoje tek ograničene statističke informacije javno dostupne na internetskim stranicama MUP-a.

41

Unatoč tome, problem u vezi s upisnikom jest činjenica da se zapisi ne ažuriraju kad stranac s valjanom dozvolom napusti zemlju.

40

40

4.1.1.4.

Ažuriranje podataka i upisnika

Standard Kako bi se mogli dostavljati ažurirani i točni podaci s ciljem ispunjavanja Uredbe (EC) br. 862/2007 o statistici o migracijama u okviru Zajednice, podaci o promjenama boravišta i drugim važnim statusnim promjenama (primjerice o produženju ili ukidanju dozvole boravka) trebaju se u redovitim intervalima prosljeđivati s lokalne na središnju razinu i koristiti se za ažuriranje statističkih podataka o migracijama koji se upućuju Eurostatu.

Procjena Poseban problem s bazom podataka o boravišnim dozvolama u Hrvatskoj jest činjenica da se zapisi ne ažuriraju sustavno kad stranac napusti zemlju. No, privremene dozvole boravka u statističkim se obradama nakon isteka važenja isključuju iz baza podataka o dozvolama boravka. Kad je riječ o osobama koje imaju trajne dozvole boravka, zapisi se ažuriraju jedino ako postanu dostupne nove informacije.

4.1.1.5.

Podaci o sprječavanju ilegalnih migracija

Standard Prema Uredbi (EC) br. 862/2007 o statistici o migracijama u okviru Zajednice, sve države članice

trebaju izvještavati o statističkim podacima u vezi sa sprječavanjem nezakonitog ulaska i boravka stranaca u zemlji. Ti statistički podaci trebaju uključivati: broj osoba kojima je odbijen ulazak na granici (po dobi, spolu, razlozima odbijanja, državljanstvu osoba kojima nije dopušten ulazak, kao i po vrsti granice: kopnenoj, morskoj ili u zračnim lukama); broj osoba koje su otkrivene u nezakonitom boravku na području pod nacionalnom upravom (po dobi, spolu, državljanstvu, razlozima i mjestu uhićenja); broj osoba kojima je izdan nalog da napuste područje (po dobi, spolu, državljanstvu i razlozima naloga) te broj osoba koje su doista napustile područje slijedom naloga (po dobi, spolu, državljanstvu i razlozima naloga).

Procjena Statističke podatke o ilegalnim migracijama 42 prikuplja Uprava za granicu Ministarstva unutarnjih poslova. 43 Prikupljanje podataka uključuje središnju, regionalnu (20 policijskih uprava) i lokalnu razinu. Na lokalnoj razini, u prikupljanje podataka uključeno je 28 specijaliziranih policijskih postaja (primjerice granična, pomorska i aerodromska policija) te 51 mješovita policijska postaja. One svakodnevno prikupljaju podatke o pojedinačnim slučajevima s ciljem suzbijanja nezakonitih migracija i u svrhu prikupljanja statističkih podataka, analize i periodičnog planiranja. Ti se podaci u obliku jediničnih zapisa zasnovanih na osobama unose u dva informacijska sustava, koji su zapravo podsustavi opće baze podataka Ministarstva unutarnjih poslova (središnjeg informacijskog sustava pod nazivom "DB-2"). Prvi podsustav jest podsustav za pitanja povezana s granicom, a drugi se odnosi na pitanja u vezi sa strancima. Konkretno govoreći, u prvom podsustavu bilježe se podaci o strancima i o hrvatskim građanima

42

Nezakonit prelazak državne granice i nezakonit boravak u Hrvatskoj nisu kaznena djela, već prekršaji. Uprava se sastoji od šest odjela, a to su: 1. Odjel za zaštitu državne granice, 2. Odjel za susjedne zemlje, 3. Odjel za nezakonite migracije, 4. Odjel pomorske i aerodromske policije, 5. Prihvatni centar za strance, te 6. Mobilna jedinica za provedbu nadzora državne granice. 43

41

41

koji ulaze u zemlju ili izlaze iz nje, na zakonit ili nezakonit način. Povrh toga, ako je osoba stranac, automatski se treba ispuniti i takozvani podsustav EOS ("Evidencija određenih kategorija stranaca"). Podatke u EOS mogu unositi samo za to ovlašteni policijski službenici (oko tri do četiri službenika po policijskoj postaji, najčešće voditelj graničnog prijelaza, njegov zamjenik i službenik specijaliziran za nezakonite migracije). Prikupljene informacije uključuju osobne podatke o imigrantu (ime, prezime, mjesto rođenja, državljanstvo, itd.), uz dodatne informacije (primjerice o kažnjavanju i prethodno poduzetim policijskim mjerama) koje se automatski povlače iz drugih baza podataka. Na temelju prikupljenih informacija, ovlašteni službenici u bazu podataka unose uobičajene statističke podatke o nezakonitom ulasku i izlasku, odbijenim ulascima osoba u zemlju na granici, povratu/udaljavanju stranaca i o drugim pitanjima. Na regionalnoj razini, 20 policijskih uprava priprema izvješća o stanju na državnim granicama. Ta se izvješća pripremaju na mjesečnoj, tromjesečnoj, polugodišnjoj i godišnjoj razini. Na nacionalnoj razini postoji Godišnje izvješće granične policije koje sadrži podatke o svim aktivnostima granične policije, uključujući sprječavanje ilegalnih migracija. Također, podaci o sprječavanju ilegalnih migracija dijele se među ministarstvima unutarnjih poslova Albanije, BiH (Ministarstvo sigurnosti), Hrvatske, Crne Gore, Bivše jugoslavenske Republike Makedonije i Srbije. U Memorandumu o razumijevanju od 20. studenoga 2008. godine ministarstva unutarnjih poslova (Ministarstvo sigurnosti za BiH) sporazumjela su se o dijeljenju statističkih podataka na mjesečnoj osnovi, kroz definirane točke za kontakt na nacionalnoj razini, o broju osoba: • otkrivenih u nezakonitom prijelazu granice izvan područja graničnog prijelaza; • otkrivenih u nezakonitom prijelazu granice na području graničnog prijelaza; • otkrivenih u svojstvu organizatora; • otkrivenih u nezakonitom boravku u zemlji; • kojima je odbijen ulazak u zemlju; • kao i o broju podnijetih zahtjeva za azil (u zemlji i na državnoj granici) te o broju otkrivenih lažnih ili krivotvorenih putnih isprava na graničnim prijelazima prema vrsti i zemlji izdavanja. Svi ti statistički podaci trebaju biti razlučeni po državljanstvu. Podaci se razmjenjuju elektronički, u obliku obrazaca, na engleskom jeziku. 4.1.1.6.

Podaci o organiziranim ilegalnim migracijama

Standard Eurostatovo prikupljanje podataka o sprječavanju ilegalnih migracija (baza podataka CIREFI) ujedno pokriva podatke o broju uhićenih organizatora po državljanstvu te o broju uhićenih krijumčarenih stranaca (po državljanstvu i vrsti prijeđene granice: kopno, more ili zračna luka). Te podatke CIREFI-ju na mjesečnoj razini trebaju dostavljati službe za granicu odgovornih Ministarstava unutarnjih poslova.

Procjena Kao što smo spomenuli ranije, granična policija vodi evidenciju o pitanjima povezanima s granicom i o strancima u dvije baze podataka. Ti zapisi uključuju podatke o krijumčarenim migrantima, no ne i odvojene podatke o osumnjičenim krijumčarima migranata. Krijumčareni migranti bilježe se kao posebna podskupina stranaca privedenih zbog nezakonitog prelaska granice ili zbog nezakonitog boravka u zemlji. Te podatke prikupljaju i u umrežene baze podataka unose granična policija i druge organizacijske jedinice policije. Primjerice, ako policijski službenik u Zagrebu otkrije u tom gradu skupinu krijumčarenih osoba, vjerojatno neće kontaktirati graničnu policiju kako bi granična policija evidentirala podatke i obavijestila druge aktere o tim podacima

42

42

(premda je i to moguće), nego će osobno obraditi predmet i predati statističke obrasce. S druge strane, podaci o krijumčarima migranata ("organizatorima") uglavnom spadaju u nadležnost kriminalističke policije. 44 Premda hrvatski Kazneni zakon ne kriminalizira nezakonit boravak, niti nezakonit prelazak granice, članak 177. kriminalizira "protuzakonito prebacivanje osoba preko državne granice" (kao i pokušaj ovog kaznenog djela). Stoga podatke o kaznenom djelu krijumčarenja migranata, kao i o samim krijumčarima migranata ("organizatorima") prikuplja kriminalistička policija u uobičajenom kaznenom upisniku kaznenih djela, u svakom predmetu u kojem postoje dovoljni razlozi za uvjerenje da je neka osoba krijumčar migranata (preciznije rečeno, detalji o osobama unose se u statističke obrasce KRIM-2).

44

No, nema razloga zašto policijski službenik koji radi za graničnu policiju ne bi mogao unositi podatke o osumnjičenim krijumčarima, budući da policijski službenici u cjelini imaju ovlasti baviti se kaznenim predmetima.

43

43

5. Statistika o azilu 5.1.1.1.

5


Odsjek za azil Odjela za strance i azil u sklopu Uprave za upravne i inspekcijske poslove Ministarstva unutarnjih poslova Hrvatske odgovorna je za pitanja azila te prikuplja podatke o zahtjevima za azil i odlukama o azilu. 5.1.1.2.

Unos podataka

Standard Prema Uredbi (EC) br. 862/2007 o statistici o migracijama u okviru Zajednice. sve države članice na godišnjoj osnovi moraju izvještavati o ukupnom broju i tokovima tražitelja azila u svojim zemljama. Stoga treba biti uspostavljen sustav za evidentiranje i praćenje takvih podataka. Dobra je i preporučena praksa evidentirati pojedinačne zahtjeve za azil u obliku jediničnih zapisa (evidencija o osobi), s jasnim detaljima o rješavanju slučaja i vrsti konačne odluke o zahtjevu. Takve prakse evidentiranja omogućuju povezivanje odluka na prvom stupnju i kasnijim stupnjevima te izračun prosječnog vremena potrebnog za obradu i drugih indikatora učinkovitosti.

Procjena Kad stranac dođe na granični prijelaz ili u bilo koju policijsku postaju u zemlji i zatraži azil, evidentira se prvi jedinični zapis s osobnim podacima, a podaci se unose u središnji umreženi informacijski sustav MUP-a. U toj fazi zapisu zasnovanom na osobi dodjeljuje se jedinstvena oznaka, koja ostaje uz tražitelja azila tijekom čitavog trajanja postupka u vezi s azilom. Nakon te prve točke kontakta, u kojoj se ustanovljuje namjera stranca da zatraži azil, tražitelj azila šalje se u Centar za azilante u Zagrebu, gdje se postojeći jedinični zapis zasnovan na osobi nadopunjuje dodatnim detaljima o tražitelju azila i o upućenom zahtjevu za azil. Informacije koje se unose uključuju osobne detalje (ime, spol, datum rođenja, državljanstvo, mjesto rođenja, broj putovnice ili osobne isprave), fotografiju i otisak prstiju. Nakon toga počinje postupak u vezi s azilom, provode se razgovori i istrage te se donosi odluka o zahtjevu. U svakoj fazi postupka postojeći jedinični zapis nadopunjuje se dodatnim dostupnim informacijama. Svaki jedinični zapis sadrži odluke prvog stupnja i naknadnih stupnjeva, pa je moguće povezati odluke i ponovljene zahtjeve.

44

44

5.1.1.3.

Podaci o ukupnom broju i tokovima

Standard Prema Uredbi (EC) br. 862/2007 o statistici o migracijama u okviru Zajednice, sve države članice na godišnjoj razini trebaju krajem godine izvještavati o ukupnom broju osoba s otvorenim zahtjevima za azil (po spolu, dobi i državljanstvu); broju osoba koje po prvi put podnose zahtjev (po spolu, dobi i državljanstvu) te o broju odluka o zahtjevima za azil (po spolu, dobi, državljanstvu i vrsti odluke). Povrh toga, Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice prikuplja podatke o broju izbjeglica s priznatim statusom i s pozitivno riješenim odlukama o azilu koji žive u pojedinoj zemlji (po vrsti i godini odluke).

Procjena Podaci o zahtjevima za azil i o odlukama redovito se prikupljaju i interno distribuiraju. Mjesečne tabele sa sažetkom podataka šalju se Delegaciji Europske komisije u Zagrebu, a podaci se također redovito šalju i UNHCR-u. Povrh toga, podaci se na zahtjev pružaju i medijima te drugim zainteresiranim stranama. Podaci o azilu javno su dostupni preko raznih vladinih izvješća i strategija 45 . Statistički podaci načelno uključuju podatke o broju tražitelja azila godišnje, kao i o njihovoj zemlji porijekla i broju odluka po vrsti (pozitivni/negativni rezultati zahtjeva, postupci u tijeku, obustavljeni postupci, odbačeni zahtjevi te ukupan broj). Ipak, nije jasno razlučuju li se u sažetim podacima zahtjevi upućeni po prvi put i ponovljeni zahtjevi.

45

Primjerice, u Strategiji migracijske politike 2007./2008., koju je Hrvatski sabor prihvatio 30. srpnja 2007. godine. Dostupno na hrvatskom jeziku na adresi: http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=6527 (p 20f).

45

45

6. Statistika o vizama 6.1.1.1.

6


Odjel za vize u Upravi za konzularne poslove Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) glavni je pružatelj podataka o zatraženim i izdanim vizama u Hrvatskoj i u nadležan je za Hrvatsku bazu podataka o vizama (HBV), elektroničku bazu podataka za obradu viza. Odsjek za vize u Odjelu za strance i azil u sklopu Uprave za upravne i inspekcijske poslove Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske ima izravan pristup toj bazi podataka i odgovoran je za obradu zahtjeva i davanje mišljenja iz svog djelokruga. MVPEI, kao središnje državno tijelo nadležno za pitanja viza, na osnovi pribavljenog mišljenja MUP-a, daje konačnu (ne)suglasnost za izdavanje viza u diplomatskim misijama i konzularnim uredima Republike Hrvatske (DM/KU), za one zahtjeve za koje je takva suglasnost potrebna. 46 Povrh toga, MUP odnosno policijska uprava/policijski postaja, u iznimnim slučajevima izdaje vize na graničnim prijelazima i prikuplja statističke podatke o vizama koje su zatražene i izdane na granici. Budućom otpunom implementacijom HBV-a i na granične prijelaze, svi podaci o podnesenim zahtjevima, izdanim, poništenim i odbijenim vizama te o vizama kojima je skraćen rok valjanosti, bit će objedinjeni u Hrvatskoj bazi podataka o vizama 6.1.1.2.

Indikatori o vizama

Standard Članak 17 Uredbe (EC) br. 767/2008 o viznom informacijskom sustavu (VIS) naslovljen je: "Korištenje podataka za izvještavanje i statistiku" te pruža popis podatkovnih elemenata kojima će nadležna tijela za vize moći pristupati u svrhu izvještavanja i u statističke svrhe. Premda to još nije dio pravne stečevine EU u smislu stroge obveze, mogući popis indikatora u vezi s vizama o kojima zemlje redovito moraju izvještavati uključuje sljedeće podatkovne elemente: ukupni broj osoba s valjanom vizom (po državljanstvu te vrsti i trajanju vize); broj zahtjeva za vize godišnje (po državljanstvu i zemlji podnošenja zahtjeva); broj izdanih viza godišnje (po državljanstvu, zemlji podnošenja zahtjeva, vrsti i trajanju vize); te broj odbijenih viza (po državljanstvu, zemlji podnošenja zahtjeva, vrsti i trajanju vize te razlozima odbijanja). Najprikladnijim se pristupom smatra evidentiranje pojedinačnih zahtjeva za vize u jediničnim zapisima (zapisima o zahtjevima za vizu, zasnovanima na osobi), budući da to omogućuje povezivanje odluka o zahtjevima za vizu jedne te iste osobe.

Procjena Odjel za vize u Upravi za konzularne poslove Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) održava elektroničku bazu podataka o svim zahtjevima za vize i odlukama donesenim u nekoj od DM/KU Republike Hrvatske u inozemstvu. Kad se u DM/KU podnese novi zahtjev za vizu, podnositelj mora ispuniti obrazac zahtjeva za vizu i predati ga zajedno sa svim traženim popratnim dokumentima, koji dokazuju svrhu boravka (primjerice, jamstveno pismo fizičke ili pravne osobe), sredstvo putovanja i dr.

46

Međutim, Odjel za vize daje autorizaciju za obnavljanje viza koje su izdate od policijskih uprava/policijskih postaja

46

46

Na temelju informacija unesenih u taj tiskani obrazac, u umreženoj elektroničkoj bazi podataka oblikuje se jedinični zapis zasnovan na osobi 47 koji sadrži velik broj osobnih podataka. Ti podaci, koji se unose u sustav, uključuju sljedeće elemente: ime; prezime; datum i mjesto rođenja; državljanstvo; izvorno državljanstvo temeljem rođenja; spol; vrstu i broj putovnice; zanimanje; poslodavac; vrstu zatražene vize (A = zrakoplovnotranzitna viza, B = tranzitna viza, C = putna viza); svrhu putovanja (službeni, poslovni ili privatni posjet, zdravstveni razlozi, turizam, sport, kultura, ostalo.Svaki jedinični zapis dobiva jedinstveni identifikacijski kod i čuva se pet godina. Ukoliko ista osoba tijekom tih pet godina opet podnese zahtjev za vizu, izvorni jedinični zapis ažurira se novim informacijama uz zadržavanje izvornog identifikacijskog koda, a po isteku tog razdoblja stvara se novi zapis s novim jedinstvenim identifikacijskim kodom. Nakon unosa podataka u sustav provode se određene automatske provjere o podnositelju zahtjeva, što se vrši kroz umrežene sustave baza podataka MUP-a, pri čemu sustav odašilje automatsko upozorenje u slučaju da se otkriju razlozi za odbijanje zahtjeva za vizu. Za određene zahtjeve, za koje je propisano da se viza ne može izdati bez prethodne suglasnosti središnjeg tijela, primjerice ako osoba spada u skupinu tzv. migracijskog rizika, provodi se temeljitija obrada iz djelokruga MUP-a. Sveobuhvatne informacije o obradi vize i odluci o zahtjevu izravno se unose u jedinični zapis. Proces izdavanja vize završava tiskanjem vize na temelju zahtjeva. Svi statistički podaci o zahtjevima za vize, detaljima o tražiteljima, odlukama o vizama i izdanim vizama mogu se izravno dobiti iz umrežene baze podataka. Pravilnik o Hrvatskoj bazi podataka o vizama (Narodne novine br. 49/08 i 88/09), pobliže definira vrste podataka koje je potrebno imati na raspolaganju u statističke svrhe. Prema članku 14. Pravilnika o HBV-u,, nadležna tijela imaju pristup sljedećim podacima u statističke svrhe: zahtjevima za vize po statusu (izdana, odbijena, itd.), nadležnim viznim tijelima, državljanstvu podnositelja zahtjeva, datumu i mjestu podnošenja zahtjeva ili odluke o zahtjevu, vrsti tražene ili izdane vize, vrsti putne isprave, osnovama unesenima za svaku odluku u vezi s vizom ili zahtjevom za vizu, naplaćenim konzularnim pristojbama. Nasuprot postupku koji se provodi u diplomatskim misijama i konzularnim predstavništvima, kad se pojedinci prijavljuju za vizu na nekom od graničnih prijelaza granična policija odbija ili prihvaća zahtjev i šalje informaciju o svojoj odluci Odsjeku za vize pri MUP-u Taj Odsjek zatim priprema ad-hoc statistike o zahtjevama za vizama i vrsti odluke (pozitivna ili negativna). Očekuje se kako će se 2010. godine prekinuti s praksom paralelnog evidentiranja informacija o vizama za vize izdane na graničnim prijelazima, budući da bi se upravo te godine trebalo dovršiti povezivanje svih graničnih prijelaza s elektroničkim sustavom za vize, pa će se svi zahtjevi za vizu i odluke izravno unositi u elektronički sustav za vize. Statistički podaci o vizama pripremaju se svakih šest mjeseci u svrhe internog planiranja (kako bi se procijenile buduće potrebe za viznim naljepnicama u diplomatskim misijama i konzularnim predstavništvima). Detaljnije statistike o vizama pripremaju se na godišnjoj osnovi (s analizom po mjesecima) i interno distribuiraju u MVP-u i MUP-u. Statistički podaci također se redovito prosljeđuju Delegaciji Europske komisije u Hrvatskoj i međunarodnim organizacijama na zahtjev.

47

U slučaju djeteta registriranog u putovnici svog roditelja ili skrbnika ne stvara se jedinični zapis, a djeca se evidentiraju zajedno sa zahtjevom za vizu roditelja odnosno skrbnika.

47

47

7. Istraživanja o viktimizaciji 7.1.

7

Uloga istraživanja o viktimizaciji u kaznenim djelima

Standard I međunarodni standardi i standardi EU uključuju eksplicitnu preporuku da se provode standardizirana i usporediva istraživanja o viktimizaciji u kaznenim djelima, redovito ili na periodičnoj osnovi, kao nadopuna policijski evidentiranim statističkim podacima. Provedbu tih istraživanja treba voditi vlada, a u idealnom slučaju provodi ih nezavisni nacionalni statistički zavod. Međunarodni standardi navode na zaključak da bi istraživanja o viktimizaciji u kaznenim djelima trebala nastojati doći do procjena i učestalosti i rasprostranjenosti niza ključnih indikatora zasnovanih na istraživanju. To uključuje analizu viktimizacije u dvanaestomjesečnom razdoblju po vrsti kaznenog djela za: provale u kuću; krađe motornih vozila; druge krađe; razbojništva; fizičke napade te seksualne delikte.

Procjena Međunarodno istraživanje o žrtvama kaznenih djela (ICVS) prvi je put provedeno u Hrvatskoj 1997. godine, a zatim ponovo 2000. godine. U istraživanju 2000. godine intervjuirana su ukupno 1.532 ispitanika u glavnom gradu Zagrebu, metodom izravnog razgovora. Ukupna stopa viktimizacije (stopa prevalencije) za jedanaest vrsta kaznenih djela iznosila je 14 posto, što je značajno manje od razine zamijećene u većini drugih glavnih gradova pokrivenih istraživanjem ICVS 2000. 48 Agencija "PULS" provela je tri odvojena istraživanja u Hrvatskoj za Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), u sklopu projekta “Potpora razvoju sustava za podršku svjedocima i žrtvama”. 49 Riječ je o projektu koji je provodio UNDP u suradnji s Ministarstvom pravosuđa. Rezultati su objavljeni 2009. godine. Istraživanja su pokrila tri ciljne skupine stanovništva: žrtve i svjedoke, policijske službenike te opću javnost. Povrh toga, provedeno je i posebno istraživanje o stavovima sudaca. Upitnike je pripremio UNDP, s dodacima i sugestijama iz agencije PULS. Centar za kontrolu pješačkog i lakog oružja za jugoistočnu i istočnu Europu (SEESAC) proveo je 2006. godine istraživanje o pješačkom i lakom oružju u Hrvatskoj. I to je istraživanje provedeno u suradnji s agencijom PULS, a uključilo je, među ostalim, pitanja o percepciji hrvatskih građana o lakom oružju i sigurnosti. 50 Državni zavod za statistiku (DZS) još nije proveo sveobuhvatno istraživanje o viktimizaciji u kaznenim djelima. No, 2009. godine DZS je u Hrvatskoj proveo pilot istraživanje o viktimizaciji prema Eurostatovu modulu (EUCVS). Istraživanje se provodilo u nizu europskih zemalja, kako bi se steklo iskustvo za punu provedbu ove vrste istraživanja na europskoj razini. Stope odgovora u hrvatskom pilot programu bile su vrlo niske, pa se dobiveni rezultati nisu smatrali prikladnima za daljnju analizu, a rezultati nisu objavljeni. Eurostat trenutno prilagođuje upitnik razvijen u svrhu ovog

48

Vidi: Alvazzi del Frate, Anna and van Kesteren, John (2004), Criminal Victimization in Urban Europe, Key Findings of the 2000 International Crime Victim Surveys, [Kaznena viktimizacija u urbanim područjima Europe: ključni rezultati međunarodnih istraživanja o žrtvama kaznenih djela 2000. godine] UNICRI, Torino, str. 4.-5. 49 http://www.undp.hr/show.jsp?page=86296 50 SEESAC (2006a): SALW Survey of Croatia. Belgrade: South Eastern and Eastern Europe Clearinghouse for the Control of Small Arms and Light Weapons (SEESAC). [Istraživanje organizacije SEESAC o istraživanju o pješačkom i lakom oružju u Hrvatskoj] http://www.bicc.de/uploads/pdf/publications/other/small_arms_seesac/croatian-survey-eng.pdf

48

48

istraživanja, a očekuje se da bi novo EU istraživanje o viktimizaciji (EU istraživanje sigurnosti) moglo biti provedeno 2012/2013. godine. DZS planira provesti i EU istraživanje sigurnosti i EU diskriminacijsko istraživanje.

49

49